Šta ministar vanjskih poslova Hrvatske radi u Bugojnu: Grliću Radmanu treba zabraniti ulazak u BiH!

IMG_1207

Gordan Grlić Radman danas je obišao Bugojno.U stilu imperijalističkog kompleksaša “držao je lekciju” Bosni i Hercegovini.

Bugojno je opisao kao grad aparthejda, mjesto iz kojeg se protjeruje sve što je hrvatsko, pa poentirao da u tom gradu nema niti ulice sa hrvatskim imenom!

Odakle pravo šefu diplomatije Hrvatske da ureduje u drugoj državi?! Pa makar po rođenju bio Bosanac i Hercegovac. Odakle mu pravo da dijeli lekcije i da preporučuje Bugojnu da se ugleda na Mostar.

Koji je, eto, ‘definicija multietničnosti i skladnih međunacionalnih odnosa’! I grad nad kojim dominira najveći objekat divlje gradnje zasigurno u regionu – uključujući i Hrvatsku.

Križ, koji je davno postavljen, nije samo simbol nakana politike Grlić Radmana i njemu sličnih dragana čovića, već je i odraz bezzakonja i kriminala koji se provodi pod krinkom “ugroženosti” jednog naroda.

I nije samo križ!

U zapadnim dijelovima Mostara i dan danas su ulice posvećene ustaškim zlokovcima. Možda takva imena Grlić Radman želi i u Bugojnu? I križ na brdu iznad tog grada?

Šef diplomatije Hrvatske sigurno želi da bugojanski mladi Bošnjaci, pod krinkom fudbalskih huligana, progone Hrvate, upadaju im u mahale, škole, presreću na cestama, tuku i maltretiraju, pljačkaju ih… dok ih policija čuva a tužilaštvo ne procesuira.

Želi li Grlić Radman da po Bugojnu, koje se treba ugledati na Mostar, murali osuđenih ratnih zločinaca budu češće viđeni i od pasa lutalica? Sigurno da želi.

Jer, Mostar mu je primjer za ugled.

Hrvatska je krajem ove sedmice, s punim pravom, na svoju “crnu listu” stavila trojicu (pro)čentičkih crnogorskih političara.

BiH to, i u slučaju Grlića Radmana ne može uraditi jer joj je takav sistem vlasti. O onima koji su na vlasti, sada nećemo. Zato ministar vanjskih poslova Hrvatske sebi i dopušta nedopustivo.

I tako liječi komplekse.

Ali i nastoji koliko-toliko popraviti vlastiti korupcionaškim aferama u Hrvatskoj uprljani imidž

(Politicki.ba)

 

Istraga.ba je sada dostupna na Google Play i App Store. Preuzmite aplikaciju i pratite najnovije vijesti na svojim uređajima.

Foto: Borna Jaksic/PIXSELL

Domovinski pokret objavio rezoluciju: Zahtjeva se izborna jedinica i autonomija za bh. Hrvate i poziva na rušenje suvereniteta BiH kroz "međunarodnu saradnju" sa Čovićevim HNS-om

kolaz6

I am from Čapljina, take me to America: Političko-medijski apsurdistan „navijačkog pitanja“

HKSTALiWQAEwINF

Plenković u Sarajevu govorio da prema BiH treba pokazati respekt, a onda ispalio: U Dejtonu se mislilo da će svako birati svoje, ali došlo je do anomalije

Plenkovic

Krišto i Plenković potpisali ugovor između BiH i Hrvatske o graničnim prijelazima uprkos upozorenju UIO da bi to moglo blokirati promet na privremenom GP Gradiška

Screenshot 2026-06-01 121442

Domovinski pokret zaprijetio Bošnjacima: Dajte Hrvatima izbornu jedinicu ili ćemo formirati Herceg-Bosnu, to je i u vašem interesu

Screenshot 2026-05-28 125121

Hrvatski rukometni savez kažnjen zbog zastave paradržave Herceg-Bosne na ceremoniji dodjele medalja na Evropskom prvenstvu

Screenshot 2026-05-14 182050

Krah Trojkine prohrvatske politike: U posljednje četiri godine Sarajevo je sebe percipiralo kao partnera Hrvatske, a Zagreb Sarajevo kao plijen

Screenshot 2026-05-05 120137

Zaboravljeni britanski dokumentarac iz 1994. godine: Kako je Tuđman pravio "Veliku Hrvatsku" na teritoriju BiH

Možda vas zanima

66c2fdf28dfc1DSC_3314

Pod pritiskom SDP-a: Vlada USK imenovala novog direktora Uprave policije MUP-a Omera Tahirovića iako su tri kandidata imala više bodova od njega

Seid Hadzibajric i Elmedin Karisik

Suđenje Elmedinu Karišiku i drugima: Ključni svjedok Tužilaštva Adis Đonko nije se pojavio na ročištu, otputovao iz BiH „zbog posla”

Screenshot 2026-06-21 153854

Nakon odlaska Ive Tadića i formiranja HDS-a novi udarac za žepački HDZ: Predsjednik Općinskog odbora Ivica Penić podnio ostavku

nasa stranka

Kuda ide Naša stranka: Projekat od kojeg su odustali i njegovi osnivači na prekretnici između građanske ideje i političke realnosti