Za konačne i izvršne odluke Vijeća ministara BiH više ne moraju glasati predsjedavajući i dva zamjenika predsjedavajuće Vijeća. Dovoljno je da, ukoliko je zamjenik odsutan, glasa bilo koji ministar iz reda konstitutivnog naroda čiji zamjenik ne prisustvuje.
Ovo je, ukratko, tumačenje koje je sekretar Vijeća ministara BiH Robert Vidović dao na jučerašnjoj sjednici Vijeća ministara BiH kako bi omogućio da bez prisustva i glasa Zukana Heleza, zamjenika predsjedavajuće, a sa glasom ministra Elmedina Konakovića bude donesena odluku o kupovini zgrade za potrebe UIO u Banjoj Luci od kuma Milorada Dodika.
“Tačno je. Ovo je presedan. Ali to znači da ćemo ubuduće i mi moći tražiti Bosni i Hercegovini lojalne Srbe i Hrvate čjii će glas u Vijeću ministara BiH biti dovoljan za usvajanje određenih odluka”, kazao je za Istraga.ba zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar odbrane BiH Zukan Helez.
Evo o čemu se radi.
“Vijeće ministara donosi akta iz svoje nadležnosti većinom glasova članova koji su prisutni i glasaju o svim pitanjima i temama o kojima u daljoj proceduri konačno odlučuje Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. O ostalim pitanjima Vijeće ministara u pravilu odlučuje konsenzusom članova koji su prisutni i glasaju a osobito o propisima, imenovanjima i postavljenjima iz djelokruga Vijeća ministara, Poslovniku i njegovom tumačenju. U slučaju da se konsenzus ne postigne, predsjedavajući Vijeća ministara saziva člana odnosno članove Vijeća ministara koji je (su) protiv kako bi se postiglo rješenje. U slučaju da konsenzus ne bude postignut u roku od sedam dana ni na taj način, odluku donosi Vijeće ministara u skladu sa stavom (1) ovog člana, s tim da navedena većina podrazumijeva glas najmanje jednog člana iz svakog konstitutivnog naroda”, navedeno je u članu 18 Zakona o Vijeću ministara BiH.
To znači da odluke koje ne stupaju na snagu kada ih Vijeće ministara donese (odluke koje idu u parlamentarnu proceduru), donose se prostom većinom, bez obzira na etničku pripadnost. No, odluke koje odmah stupaju na snagu, Vijeće ministara donosi tako što mora biti prosta većina, a u okviru proste većine mora biti najmanje po jedan glas iz svih konstitutivnih naroda.
Kada su u mandatu 2014.-2018. u Vijeću ministara BiH sjedili i Hrvati iz probosanskih stranaka (Slavko Matanović, DF-ov ministar prometa i komunikacija), Sekretarijat Vijeća ministara BiH je, pozivajući se na tumačenje Miroslava Lajčaka, naveo da samo taj jedan glas iz rada svakog od konstitutivnih naroda mora, zapravo, biti glas zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. U praksi je to značilo da su za sve konačne i izvršne odluke Vijeća ministara BiH morali glasati predsjedavajuća Borjana Krišto, te njeni zamjenici Zukan Helez i Staša Košarac.
Međutim, kako zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH i ministar odbrane Zukan Helez u petak nije mogao prisustvovati sjednici Vijeća ministara BiH, a da, pri tome, nikoga nije ni ovlastio da ga mijenja, HDZ-ov sekretar Vijeća ministara BiH Robert Vidović je dao tumačenje da “bošnjački glas” ne mora biti glas Zukana Heleza, već je dovoljan glas prisutnog ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića.
“Jedino ako Helez ne dođe. I ono sto je točno jeste da taj mehanizam nikada nije korišten u mome mandatu ali je dozvoljen i nije protivan jer ga je ustoličio visoki predstavnik”, kazao je Robert Vidović na sjednici Vijeća ministara BiH.
Vidović sem, naime, pozvao na odluku visokog predstavnika iz 2007. godine.
Dakle, pošto ministar Helez nije došao na sjednicu, a nikoga nije ni ovlastio, Vidović je protumačio da je dovoljan Konakovićev glas kao jedinog prisutnog Bošnjaka.
Ministar Zukan Helez je, kako saznajemo, tražio da se sjednica Vijeća ministara BiH ne održi u petak, već da se odgodi za ponedjeljak kako bi Ministarstvo odbrane pripremilo svu potrebnu dokumentaciju koja se odnosi na nabavku helikoptera i drugih sredstava za Oružane snage BiH. Usvajanje tih odluka iz oblasti odbrane bio je Helezov preduslov da podrži odluku o izdvajanju 32 miliona maraka za kupovinu zgrade za potrebe UIO od Mileta Radišića, kuma Milorada Dodika. Međutim, predsjedavajuća Krišto je donijela odluku da se sjednica održi. Od bošnjačkih ministara sjednici je prisustvovao samo ministar vanjskih poslova BiH koji je glasao za sve odluke, iako, formalno, nije zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara.
Tako je odobren novac za kupovinu zgrade od Dodikovog kuma, dok je za nabavku helikoptera za Oružane snage BiH donesen zaključak u kojem je navedeno da će pitanje helikoptera naknadno biti riješeno.
