Rudnici u Federaciji ispunili samo 63 posto plana: Bez povećanja cijene struje za stanovništvo elektroenergetskom sektoru u BiH prijeti kolaps

Umjesto planiranih 1,9 miliona tona uglja, rudnici koncerna Elektroprivreda BiH za prvih su pet mjeseci ove godine iskopali 1,2 miliona tona. Što u procentima znači da su rudari sedam rudnika Koncerna realizirali svega 63 posto plana. Na tabeli su precizniji podaci o proizvodnji uglja u Federaciji.

Upravo zbog drastičnog pada proizvodnje u rudnicima, Elektroprivreda BiH je primorana nabavljati ugalj na slobodnom tržištu. Taj ugalj je znatno skuplji, što znači da se time povećava i proizvodna cijena električne energije. Istovremeno, cijena električne energije na svjetskim berzama je sve manja, pa prihodi Elektroprivrede BiH od izvora drastično padaju. Prema zvaničnim podacima, izvoz električne energije iz Bosne i Hercegovine u prva tri mjeseca ove godine bio je 171,8 miliona KM, što je za 53,3 posto manje nego u istom periodu prošle godine.

Da bismo pojasnili situaciju u elektroenergetskom sektoru, u nastavku ćemo se pozabaviti proizvodnim i prodajnim cijenama električne energije u BiH i u inostranstvu.

Proizvodna cijena električne energije u Elektroprivredi BiH je oko 62 eura po megavat satu (MWH). Elektroprivreda BiH preko 70 posto proizvedene energije prodaje stanovništvu. Trenutna cijena električne energije za stanovništvo je do 35 eura. To znači da Elektroprivreda BiH najmanje 70 posto proizvedene energije prodaje po cijeni koja je za 30 eura manja od proizvodne cijene. Pojednostavljeno, Elektroprivreda BiH proizvede jedan megavat sat za 65 eura, a proda ga stanovništvu za 30 eura. Upravo niska cijena električne energije koju plaća stanovništvo u Federaciji BiH proizvodi ogromne gubitke Elektroprivrede BiH pa je, stoga, povećanje cijene struje svim korisnicima neminovno.

Dok je cijena električne energije na svjetskim berzama bila visoka, Elektroprivreda BiH je mogla prodajom viškova (preostalih 30 posto proizvedene energije) po tržišnim cijenama pokriti gubitke koje prouzrokuje niska cijena struje za stanovništvo. Evo, konkretnih pokazatelja.

Na fotografiji iznad je dnevna cijena električne energije na mađarskoj berzi Hupx za 23. avgust 2022. godine. Na momente je tog dana berzanska cijena električne energije (dnevna prodaja) bila skoro 800 eura po megavat satu. Elektroprivreda BiH je tada proizvodila struju po 65 eura, a mogla je, na momente da je prodaje po dvanaest puta većoj cijeni. Upravo to je i bio uzrok pozitivnog poslovanja Elektroprivrede BiH. Dobit EP BiH za 2022. bi bila i veća da, recimo, Parlament Federacije BiH, na prijedlog Anera Žuljevića i Elmedina Konakovića, nije usvojio izmjene Zakona o električnoj energiji kojim su ograničene cijene električne energije za privredne subjekte u FBiH. Tako je, recimo, Arcelor Mital željezo prodavao po berzanskim cijenama (maksimalne cijene), a struju je dobivao minimalno pet puta jeftinije od berzanske cijene. Na taj način se dobit Elektroprivrede BiH prelila na račune indijskih milijardera iz porodice Mital.

Danas je, pak, situacija na berzi drugačija.

Ovo je cijena električne energije na berzi Hupx za 14. juni 2024. godine. Kako se može vidjeti, maksimalna cijena jednog megavat sata je 140 eura. što je skoro šest puta manje nego u istom periodu 2022. godine.

Pad cijene električne energije na svjetskim berzama smanjilo je prihode Elektroprivrede BiH na osnovu izvoza. Istovremeno, cijena za stanovništvo je ostala ista. Upravo zog toga ugroženo je poslovanje Elektroprivrede BiH. Stoga je povećanje cijene struje za stanovništvo neminovno. I to ne samo za 12 posto. U protivnom, elektroenergetskom sektoru BiH prijeti kolaps.