Redovna plenarna sjednica Ustavnog suda BiH planirana za 1. decembar, kada bi se na dnevnom redu mogao naći i zahtjev Željka Komšića sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti odredaba Ustava Federacije BiH koje je na dan održavanja Općih izbora 2. oktobra nametnuo Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH.
No, postoji mogućnost da zahtjev bude razmatran na nekoj od narednih sjednica, a što, prema saznanjima Patrije lobiraju stranci, tačnije onaj dio međunarodne zajednice koja očekuje brzu uspostavu vlasti.
Prvenstveno se ovo odnosi na Ured visokog predstavnika, pa znajući da OHR pokušava odložiti odluku kako bi dokazali da su nešto deblokirali otežali bi odlučivanje Ustavnog suda BiH kroz novo činjenično stanje. Takav pritisak na Ustavni sud BiH, koji je nedopustiv i neprihvatljiv mogao bi prouzrokovati žestok pravni haos.
No, ono što jeste indikativno jeste da političke stranke osmorke i još neke druge pristaju na Schmidtovu odluku i ne žele čekati odluku Ustavnog suda BiH.
Tim više jer su predsjednici deset političkih partija (SBiH, SDP, SDA, SBB, DF, GS, PDA, BH Zeleni, SD i NES) okupljenih oko Pokreta za državu u Republici Srpskoj, uputili pismo visokom predstavniku Christianu Schmidtu kojim traže da OHR upotrijebi Bonske ovlasti i u vezi sa funkcioniranjem Vijeća naroda RS.
Odgovor nisu dobili, ali se dalje nisu ni bavili ovim pitanjem, izuzev DF-a koji čiji je predsjednik podnio apelaciju, a ostale stranke prionule su formiranju vlasti i to sa HDZ-om i SNSD-om.
A Schmidt je narušavanjem principa pravne sigurnosti, narušio i prava koja garantuje Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
I upravo iz potpune svjesnosti da sve ovisi od Ustavnog suda i vrši se pritisak na ovu instituciju kako bi eventualno odložila svoju odluku prije nego se formira vlast. A, tada će Marko kasno na Kosovo stići.
Jer, ono što bi moglo predstavljati problem je činjenica da će se Ustavni sud uskoro naći u problemu, jer je nakon odlaska Mate Tadića sa mjesta predsjednika Ustavnog suda (penzionisanje), u penziju otišao i Miodrag Simović. Njihovi nasljednici daleko su od Ustavnog suda, jer majstori blokada su ponovo stupili na scenu. U Federaciji BiH je konkurs okončan, ali Radna grupa nikada nakon otvaranja koverti kandidata nije zasjedala, a sada su odlučili sve ostaviti novoizabranim zastupnicima.
A, šta ukoliko Ustavni sud BiH donese odluku o poništavanju dijelova Schmidtove odluke i izbor delegata iz kantonalnih skupština i popunjavanje Doma naroda FBiH bude “neustavno”?
Slaven Kovačević je to okarakterisao kao pravnu neizvjesnu situaciju, koja bi definitivno destabilizirala političke i društvene odnose.
Definitivno bismo ušli u pravni haos i destabilizaciju u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Zato je i sam Komšić pismom prema CIK-u tražio da se prije odluke o popuni Doma naroda sačeka odluka Ustavnog suda, no, taj zahtjev nije ispunjen. Suprotno tome, vrši se pritisak na Ustavni sud da odluku prolongira, prije nego se vlast I formira.
