U četvrtak u zoru posao je završen. Plinovodne cijevi, duge oko 450 metara, pod okriljem su noći provučene ispod rijeke Save koja razgraničava Bosnu i Hercegovinu od Hrvatske. Položila ih je firma Crodux, temeljem sporazuma Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srpske o “gasifikaciji” Rafinerije nafte u Brodu čiji je većinski vlasnik ruski Zarubrežnjeft. Za gradnju ovog plinovoda državne vlasti Bosne i Hercegovine nikada nisu dale saglasnost. A morale su.
“Vijeće ministara Bosne i Hercegovine stara se o izvršavanju međunarodnih ugovora preko nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i entiteta”, piše u Zakonu o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora.
Po istom Zakonu, sve sporazume i međunarodne ugovore moraju ratificirati Parlament i Predsjedništvo BiH. U ovom konkretnom slučaju ništa od toga nije urađeno. Hrvatska firma je preko granice položila cijevi za plin, Granična policija BiH nije ih spriječila. Cijevi su položene u zoru 25. marta. Istog dana Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske dala je dozvolu “Rafineriji nafte Brod” za obavljanje djelatnosti “trgovine i snabdijevanja prirodnim gasom”. Država BiH iz ovog međudržavnog projekta potpuno je isključena. Evo hronologije.
U novembru 2017. godine tadašnji ministar zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske Tomislav Ćorić i ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić potpisali su Protokol o plinofikaciji rafinerije nafte u Bosanskom Brodu.
“Nosilac projekta s hrvatske strane bit će tvrtka Crodux, a s naše strane rafinerija nafte Brod. Ova investicija vrijedna je oko tri milijuna eura. Ona je značajna za ovu regiju i pokazuje usmjerenost naših vlada na suradnju koja je itekako potrebna regiju”, rekao je tada ministar iz Vlade RS-a Petar Đokić.
Crodux je firma koja je do januara ove godine bila u vlasništvu hrvatskog generala Ivana Čermaka. Većinski vlasnik Rafinerije nafte u Brodu je ruski Zarubrežnjeft.
“Današnjim danom otvoren je prostor za plinofikaciju rafinerije nafte Brod. Iz perspektive Republike Hrvatske otvorena je mogućnost da se konačno riješi pitanje kvalitete zraka na području Slavonskog Broda. Dvije vlade otvorile su vrata suradnje za dvije privatne tvrtke. Ovo je win-win situacija za obje strane”, rekao je u novembru 2017. godine ministar Ćorić.
Još tada su reagirali iz BH gasa tvrdeći da je ovaj posao nezakonit jer institucije BiH nisu uključene u cjelokupni posao.
“Ako na ovaj način Republika Hrvatska priznaje Republiku Srpsku, onda nemam komentara. BH Gasu se potura da smo protiv plinofikacije Rafinerije Brod, ali nismo. Pouzdano znamo da se Republika Hrvatska ni u jednom trenutku nije obratila državnim tijelima BiH za potpisivanje ovakvog dokumenta“, rekao je tada direktor BH Gasa Jasmin Salkić.
Bez obzira na ova upozorenja, Hrvatska je nastavila saradnju sa Republikom Srpskom na gasifikaciji ruske Rafinerije u Brodu. U maju 2019. godine kompanije Plinacro, Crodux i ruskog Zarubrežnjefta potpisale su dokumente u vezi sa opskrbom plina Rafinerije nafte u Brodu. Potpisivanju ugovora prisustvovala je tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
“Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović podsjetila je kako je oko iznalaženja rješenja problema sa zagađenjem zraka u Slavonskom Brodu u više navrata razgovarala s dužnosnicima Ruske federacije i unutar Hrvatske s onima koji su bili zainteresirani, posebice izrazivši zahvalu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu koji je, kako je kazala, prepoznao vrijednost projekta i čvrsto stao iza njega”, objavili su hrvatski mediji.
U januaru 2020. godine BH Gas je pisao Energetskoj zajednici gdje se osvrnuo na ovaj problem.
“Kao što se može primjetiti, CRODUX kupuje produktovod (koji uopće nije vlasništvo Plinacra) i postaje, valjda, transporter, CRODUX će opskrbljivati plinom potrošače u BiH, CRODUX gradi/obnavlja produktovod do granice BiH, a ko je POVLAŠTENI KUPAC SA TERITORIJE HRVATSKE, gdje je ovdje BiH i Interkonekcijski sporazum nakon spoja dva plinovoda (promjer cijevi i radni pritisak nesumnjivo govore o transportnom plinovodu), susjedne zemlje, objašnjen u tački 1. ovog dopisa itd. Gdje je ovdje IZRAVNI PLINOVOD propisano direktivom nama jasno, osim što nam je kristalno jasno da se krše direktive u fundamentu i da zemlja EU može da radi šta hoće, ako ima interes. To što će isto uništiti interkonekciju Slobodnica-Brod-Zenica nije izgleda važno, bitno je izgleda omogućiti profit veletrgovaca gasom”, navedeno je u pismu BH Gasa.
To, međutim, nije spriječilo dalje djelovanje hrvatskih i ruskih kompanija. Oni su nastavili saradnju da bi u noći između srijede i četvrtka konačno postavili plinovodne cijevi ispod korita rijeke Save, između dva Broda, Slavonskog i bosanskog.
“Ovo je najzahtjevnija točka prespajanja Rafinerije na plinovod”, kazao je u četvrtak za HRT jedan od inženjera koji je rukovodio postavljanjem plinovodnih cijevi između Hrvatske i BiH. Nekoliko sati kasnije, Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske dala je dozvolu “Rafineriji nafte Brod” za obavljanje djelatnosti “trgovine i snabdijevanja prirodnim gasom”.
Istraga.ba jutros je zatražila stav direktora Sekretarijata Energetske zajednice Janeza Kopača.
“Nisam upoznat s tim. Žao mi je da dolazi to takvog nečeg. To narušava jedinstvenost BiH. Ali imamo opstukcije donošenja tog zakona iz oba entiteta, naročito iz Federacije”, kazao nam je Kopač.
“To u Brodu je hajdučija”, kazao je gasni ekspert Almir Bečarević, osvrćući se na informaciju da su postavljene cijevi za plin ispod korita rijeke Save.
“Trenutni radovi na prikljucenju Rafinerije nafte Brod na hrvatski plinski sistem se odvijaju bez bilo kakve dozvole države BiH, odnosno nikada nije potpisan međudržavni sporazum dvije zemlje o ovom plinskom spoju iako plinovod prelazi međudržavnu granicu. Ovo je direktna energetska agresija dvije privatne kompanije koje ispod Save prelaze drzavnu granicu kao da ne postoji”, kazao je Bačarević.
