“Pozivamo vas da ispunite svoju zakonsku obvezu da osigurate pravovremena i odgovarajuća sredstva za Opće izbore 2022., uključujući, ali ne ograničavajući se na osiguranje isplate iznosa od 1.054.500 KM, kako je zatražio CIK u skladu s njegov operativni plan. Namjeravamo pomno pratiti ovo pitanje kako bismo u potpunosti razumjeli odgovornost za bilo kakve prepreke u osiguravanju takvih sredstava”, piše u pismu upozorenja koje su 22. januara ove godine Vijeću ministara BiH uputili visoki predstavnik Christian Schmidt, ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson, šefica misije OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec, te ambasador EU u BiH Johann Sattler.
U pismu koje je dostavljeno predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji, te njegovim zamjenicima Vjekoslavu Bevandi i Biseri Turković, ambasadori navode kako je od kljućne važnosti da “autoriteti zakona hitno osiguraju sredstva za održavanje Općih izbora 2022. godine”.
“Srećom, izostanak budžeta ne mora ograničavati ukupne kapacitete i obim aktivnosti koje Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) mora izvršiti za provođenje pripremnih radnji, uključujući nabavke neophodne za provođenje općih izbora, jer već su predviđene odlukom o privremenom finansiranju. Naime, Odlukom o privremenom finansiranju institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnim obavezama, koju je Vijeće ministara BiH usvojilo 30. decembra 2021. godine, predviđeni su izdaci za period januar-mart 2022. godine na osnovu Zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine za 2020. godinu. Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza, za poslove iz zakonom utvrđenih nadležnosti budžetskih korisnika. Organizacija Općih izbora 2022. jasno spada u nadležnost CIK-a, a CIK-u bi trebalo dozvoliti da koristi privremeno finansiranje. CIK mora biti u stanju da efikasno upravlja svim svojim zadacima. Inače, trenutna situacija ima šire implikacije na to kako se percipira opredijeljenost Bosne i Hercegovine njenoj evropskoj perspektivi. Prepreke u osiguravanju periodičnih izbora u redovnim intervalima, u skladu sa važećim zakonodavstvom i međunarodnim obavezama BiH, narušavaju samu suštinu vladavine prava i demokratije i suprotne su obavezama i težnjama zemlje prema OSCE-u da se pridruži EU”, navedeno je u pismu koje je u posjedu Istrage.
Podsjećamo, Ministarstvo finansija BiH, HDZ-ovim Vjekoslavom Bevandom na čelu, nije odgovorilo na zahtjev Centralne izborne komisije BiH kojim je traženo aktiviranje onaog dijela novčanih sredstava predviđenih privremenim finansiranjem, a koji se odnose na posebne namjene, odnosno pripremne radnje za organizaciju izbora.
Nakon medijskog pritiska, ministar Bevanda je 19. januara dostavio odgovor CIK-u, navodeći da su “u dopisu CIK-a uočene određene nelogičnosti i nezakonitosti u planu rashoda za prvo tromjesečje ove godine na što je Ministarstvo finansija i trezora BiH skrenulo pažnju i tražilo od ove institucije da izmijeni operativni plan kako bi ispoštovali zakon i važeće podzakonske akate koji regulišu ovu oblast.”.
“Medijski izvještaji u kojima se navodi kako Ministarstvo finansija i trezora BiH na čelu s ministrom Vjekoslavom Bevandom spriječava finansiranje pa i održavanje općih izbora daleko su od realnosti što potvrđuje i član 11. Zakona o finaniranju institucija BiH.U tom članu, stav (5), piše da “U toku trajanja privremenog finansiranja, Vijeće ministara može donijeti posebnu odluku o rashodima koji nisu bili predviđeni budžetom iz prethodne godine, s tim da rashodi institucija Bosne i Hercegovine koji uključuju rashode iz stava (2) ovog člana ne mogu biti veći od zbira prihoda koji u toku trajanja privremenog finansiranja budu prikupljeni od indirektnih poreza, vlastitih prihoda i prenesenih sredstava. Rashodi po ovom osnovu odobravaju se u skladu sa odredbama člana 17. ovog zakona kojima je propisano korištenje tekuće rezerve“, saopćeno je iz MInistarstva finansija BiH.
Ipak, tri dana poslije, ambasadori EU, OSCE-a, SAD-a i visoki predstavnik su upozorili Vijeće ministara da su dužni obezbijediti novac za provođenje ovogodišnjih izbora, koje HDZ BiH drži pod znakom pitanja ukoliko ne bude izmjenen Izborni zakon BiH u dijelu koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH.
“Uoči lokalnih izbora 2020. godine svjedoci smo značajnih kašnjenja u usvajanju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza, na štetu demokratskih prava građana Bosne i Hercegovine. Dvije godine kasnije Bosna i Hercegovina je razočaravajuće u istoj situaciji. Budžet institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza za 2022. godinu Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine trebala je usvojiti do 31. decembra 2021. godine”, navedeno je u pismu.
Napominjemo, ove sedmice su nastavljeni pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH, a pregovarači će, uz posredovanje međunarodnih zvaničnika, svoje prijedloge iznijeti u Neumu, daleko od institucija BiH.
