“Može vam se desiti da vam na vrata dođe prikrveni istražitelj iz Srbije i kaže – dobar dan, ja sam prikriveni istražitelj iz Srbije, možete li poći s nama”, kazao je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, govoreći na konferenciji za medije posvećenoj “prodaji suvereniteta Srbiji” kroz sporazum o policijskoj saradnji između Vijeća ministara BiH i Srbije, potpisan 2010. i 2011. godine.

Ko god išta zna o policijskim poslovima, zna da se ovo ne može desiti. Jer prikriveni istražitelj nije javni istražitelj. Evo kako je “prikriveni istražitelj” definisan “spornim” sporazumom.

“Prikriveni istražitelj – posebno obučeni policijski službenih ugovornih strana koji prema nacionalnim zakonodavstvima ugovornih strana, uz prikrivanje svog identiteta učestvuje u sprovođenju posebnih dokaznih radnji”, piše u članu 1, stav 3 Sporazuma na koji se pozivao Konaković.

Dakle, i zdrav razum i propisi navode na zaključak da je prikriveni istražitelj – neko ko je prikriven i ko skriva svoj identitet, jer učestvuje u specijalnim operacijama poznatijim kao – posebne istražne radnje. I nije moguće da vam on kaže – dobar dan, ja sam prikriveni istražitelj iz Srbije.

Ali da vidimo kako se koristi “prikriveni istražitelj”.

“Nadležni ugovorni organi ugovornih strana mogu, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, omogućiti upotrebu prikrivenih istražitelja druge ugovorne strane na svom državnom području u skladu sa uslovima utvrđenim ovim članom. Zahtjev mora biti upućen putem centralnih kontakt tačaka”, piše u članu 9 Sporazuma.

“Centralna kontakt tačka za BiH” je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela. Nacionalno zakonodavstvo u BiH u ovom slučaju su zakoni o krivičnim postupcima.

Prikriveni istražitelj je posebno obučena ovlaštena osoba koja istražuje pod izmijenjenim identitetom. Prikriveni istražitelj smije pod svojim izmijenjenim identitetom učestvovati u pravnom prometu. Ukoliko je to nužno za formiranje i održavanje tog identiteta mogu se izraditi, izmijeniti ili koristiti odgovarajući dokumenti“, piše u Zakonu o krivičnom postupku BiH (član 130).

Dakle, prikriveni istražitelji se angažuju po zakonima o krivičnom postupku i naredbu za njegov angažman izdaje nadležni sudija za prethodni postupak. Da je moguć angažman “prikrivenih istražitelja” iz drugih država u BiH i onih iz BiH u drugim državama vidi se i iz analize rada prikrivenih istražitelja dostupne na stranici Tužilaštva BiH.  I tu jasno piše da “prikriveni istražitelj” mora raditi u skladu sa zakonodavstvom države na čijoj teritoriji djeluje. Prikriveni istražitelji se, obično, angažuju prilikom istraga usmjerenih protiv organiziranog kriminala i korupcije (droga, pranje novca) što je, možda, posebno uznemirilo ministra Konakovića.

Da ministar vanjskih poslova BiH ne zna o čemu priča, dokazuje i nedavna svečanost u Sloveniji, kada su prvi ljudi te države nagradili pripadnike MUP-a Republike Srpske zbog toga što su, na teritoriji Slovenije, bili “prikriveni istražitelji” prilikom razbijanja jedne narko grupe.

Slovenci su angažovali “prikrivene istražitelje” na osnovu sporazuma sa BiH o policijskoj saradnji. Ali to nije jedini slučaj. Akcija Dijamant je provedena u aprilu 2022. godine. Na osnovu Sporazuma o policijskoj saradnji između BiH i Hrvatske, bh. pravosuđe je angažiralo prikrivene istražitelje koji su “kupovali drogu” od Miloša Nikolića, tadašnjeg pripadnika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH koji je pratio državnog ministra Miloša Lučića. Nikolića su uhapsili pripadnici SIPA-e nakon što je “prikrivenim istražiteljima” iz Hrvatske koji su glumili narko dilere prodao 10 kilograma speeda.

Stoga idemo dalje.  Ako kliknete  ovdje, možete pročitati cijeli Sporazum o policijskoj saradnji između BiH i Srbije iz 2010. i 2011. godine. A ako budeta pažljivo čitali, vidjet ćete da sve tvrdnje lidera Naroda i Pravde Elmedina Konakovića o “isporučivanju suvereniteta” Srbiji, baš i nisu utemeljene na istini.

“Taj sporazum ne bi bio problem da ugovorna strana nije Vijeće ministara BiH”, kaže Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova  BiH.

Dakle, međudržavni sporazum BiH sa drugim državama bi trebao potpisivati neko drugi, a ne država Bosna i Hercegovina.

I, za kraj, nekoliko činjenica glede samog Sporazuma sa Srbijom. Ovaj Sporazum je ratificiran 2011. godine. Za njega su glasali aktualni predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, aktualni državni zastupnik Saša Magazinović.