Na jednoj strani su SDP i prvi zamjenik predsjednika NiP-a. Na drugoj strani su SBB, predsjednik NiP-a, drugi potpredsjednik NiP-a i braća Čampara. Prvi zagovaraju imenovanje Almira Džuve za direktora OSA-e i smjenu komesara MUP-a Kantona Sarajevo Nusreta Selimovića. Drugi, pak, namjeravaju spriječiti izbor Almira Džuve za direktora OSA-e i spriječiti smjenu Nusreta Selimovića sa pozicije komesara.
“Definitivno, naš kandidat za direktora OSA-e je Almir Džuvo”, reći će prošle sedmice svojim saradnicima predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić.
Upravo je ta rečenica upalila alarme suprotstavljene strane, koja je, preko Avaza, započela medijsku kampanju protiv Almira Džuve, označavajući ga sada potencijalnim kadrom SNSD-a i HDZ-a, odnosno Milorada Dodika i Dragana Čovića. No, šta je u pozadini?
Vratimo se sedam godina unatrag. Priča počinje otvaranjem istrage protiv Fahrudina Radončića zbog sumnje da je uticao na svjedoke u predmetu protiv Nasera Keljmendija. Centralna osoba u ovoj priči je bila Azra Sarić, Sarajka koja je bila svjedokinja u krivičnom postupku protiv Keljmendija. U direktnom kontaktu sa Azrom Sarić tada su bili Almir Džuvo, te državni tužioci Oleg Čavka i Dubravko Čampara. Upravo je Čavka označio Azru Sarić kao potencijalnu svjedokinju protiv Fahrudina Radončića, koja mu se, prethodno, žalila na pritiske koje trpi od Bilsene Šahman i Bakira Dautbašića. Svjedokinju Sarić “preuzima” tužilac Dubravko Čampara koji je u tom trenutku bio u sukobu sa Fahrudinom Radončićem. Predmet je ubrzo formiran i uslijedilo je hapšenje predsjednika SBB-a Fahrudina Radončića, te Bilsene Šahman i Bakira Dautbašića. Poruke koje su pronađene u telefonu svjedokinje Azre Sarić pokazuju da je tužilac Čampara koordinirao istragom.
Međutim, Radončić je, još tokom istrage, sumnjao da Azru Sarić kontrolira tadašnji direktor OSA-e Almir Džuvo. Tako je, tokom suđenja Radončiću, u sudnici pušten razgovor između vlasnika Avaza i njegovog kadra Fuada Čubukčića. Razgovor je nastao uoči Nove 2016. godine.
Čibukčić u razgovoru pojašnjava Radončiću da je bio u Dubrovniku kada je vidio da “iza leđa izlazi Almir Džuvo sa Azrom Sarić”, nakon čega mu optuženi govori da napiše vrijeme i mjesto. U narednom razgovoru između njih dvojice, kako se čulo u sudnici, Radončić govori kako Džuvo kaže da: “Nije to Sarićka, nego neka Marijana”, na šta Čibukić objašnjava da je pobjegla udesno, dok je Džuvo prišao i pozdravio se.
Od tada, Almir Džuvo je u nemilosti Fahrudina Radončića koji se, u međuvremenu, pomirio sa tužiocem Dubravkom Čamparom i njegovim bratom Aljošom. Sada su ujedinjene Čampare i Radončić protiv imenovanja Almira Džuve na poziciju direktora OSA-e. Njihove stavove prati i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković.
“Džuvo nije prijedlog nijedne strane za direktora OSA-e i nije opcija”, kazao je Konaković gostujući 13. januara na Face TV-u, što je odmah preneseno na portalu Avaza.
No, Nermin Nikšić nije odustao od prvobitne ideje da imenuje Almira Džuvu za direktora OSA-e. Prema informacijama Istrage, Nikšić je čak išao u Ambasadu SAD-a na konsultacije u vezi sa pozicijom direktora OSA-e. Nekoliko dana kasnije, slične konsultacije na istom mjestu su tražili Fahrudin Radončić i Elmedin Konaković. Istovremeno, Čampare pokušavaju preko svojih veza u međunarodnim krugovima izbaciti Almira Džuvu iz utrke. Međutim, Džuvo uživa i određenu podršku Kemala Ademovića, prvog zamjenika predsjednika Naroda i Pravde. Osim toga, Konaković je prilikom izbora Vijeća ministara izgubio ključnu poziciju preko koje može uticati na izbor direktora OSA-e. Naime, neposredno prije glasanja o Vijeću ministara BiH, SDP je uslovio koalicijske partnere imenovanjem Zukana Heleza za zamjenika predsjedavajuće Vijeća ministara BiH. Podsjećamo, Borjana Krišto je prvobitno predložila Elmedina Konakovića za zamjenika predsjedavajuće Vijeća ministara BiH.
Na kraju je, ipak, ovaj prijedlog promijenjen i za zamjenika predsjedavajuće je imenovan Zukan Helez. Ovaj SDP-ov kadar sada direktno odlučuje o imenovanju direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, a glas Elmedina Konakovića je, u potpunosti, nebitan.
Nakon što je Helez dobio funkciju zamjenika predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, u SDP-u BiH su ponovo aktivirali priču o izboru Almira Džuve na poziciju direktora OSA-e. Njegov zamjenik, inače, šef operacija, trebao bi biti Risto Zarić.
“Na sljedećoj sjednici smjenjujemo Osmana Mehmedagića i imenujemo novo rukovodstvo OSA-e”, kazao je 2. februara ove godine, nakon prve sjednice novog saziva Vijeća ministara BiH Elmedin Konaković.
Međutim, u dnevni red za “narednu sjednicu” Vijeća ministara BiH nije uvrštena bilo kakva tačka dnevnog reda koja se odnosi na imenovanje direktora OSA-e. U Trojci je, kako saznajemo, došlo do nesuglasica glede imenovanja Almira Džuve. Fahrudin Radončić i dio NIP-a, kako saznajemo, sada od SDP-a traže da odustanu od Džuve. Ukoliko ne bude ispoštovan taj zahtjev, SDP-ću je zaprijećeno “odustajanjem” od priče o Vladi Federacije BiH. Umjesto Džuve, stuktura okupljena oko dijela NiP-a predlaže imenovanje Fehmije Sadikovića, dugogodišnjeg službenika OSA-e koji radi na kontraobavještajnim poslovima. No, da vidimo kakva je procedura prilikom imenovanja direktora OSA-e.
“Generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora imenuje i razrješava dužnosti Vijeće ministara, na prijedlog predsjedavajućeg i u konsultacijama sa članovima Predsjedništva, Izvršnog odbora i Sigurnosno-obavještajne komisije”, navedeno je u članu 25 Zakona o OSA-i.
Dakle, direktor OSA-e se, formalno, ne može imenovati sve dok ne bude konstituisana Sigurnosno-obavještajna komisija koju zajedno formiraju Predstavnički i Dom naroda PS BiH. Nakon konstituisanja te komisije, Borjana Krišto će konstituisati Izvrni-obavještajni odbor koji će pokrenuti proceduru. No, član 10 Zakona o OSA-i bi mogao biti presudan.
“Predsjedavajuća Vijeća ministara osigurava da se sigurnosna provjera generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora i glavnog inspektora izvrši prije njihovog imenovanja”, navedeno je u Zakonu o OSA-i, član 10, stav 12.
Ukoliko bi Borjana Krišto predložila Almira Džuvu ili Ristu Zarića za direktore, to bi značilo da njih dvojica moraju proći sigurnosne provjere koje provodi Obavještajno-sigurnosna agencija BiH. Međutim, ukoliko bi bili predloženi kadrovi iz same OSA-e, oni ne bi moralo proći provjere, jer već imaju pristup tajnim podacima. S druge strane, problem predstavlja i činjenica da sama predsjedavajuća Vijeća ministara BiH nema pristup tajnim podacima, jer još uvijek nije pokrenuta ta vrsta sigurnosnih provjera. Krišto, tako, kao i svi ministri u Vijeću ministara BiH nemaju pristup tajnim podacima.
“Pristup tajnim podacima INTERNO i POVJERLJIVO bez sigurnosne provjere i dozvole imaju predsjedavajući, ministri i zamjenici ministara u Vijeću ministara BiH”, navedeno je u Zakonu o zaštiti tajnih podataka BiH.
To znači da Krišto i ostali članovi Vijeća ministara nemaju pristup dokumentima sa oznakom “TAJNO” i “VRLO TAJNO”. Da bi predsjedavajuća Vijeća ministara BiH pokrenula proceduru provjera budućeg direktora OSA-e, ona bi, prevashodno, morala proći sigurnosne provjere propisane Zakonom o pristupu tajnim podacima BiH.
No, vratimo se sukobima unutar Trojke. Kemal Ademović i Nermin Nikšić, prema informacijama Istrage, ne žele kontrolu nad OSA-om predati Konakoviću i Čamparama. Nikšić se, tvrde izvori iz SDP-a, boji da bi Čampare mogle tu agenciju iskoristiti u obračunu s njim. Istovremeno, Čampare i Radončić strahuju da će postavljanjem Almira Džuve SDP ponovo preuzeti kontrolu nad OSA-om, jer je Nikšićev kandidat u dobrim vezama sa bivšim predsjednikom SDP-a Zlatkom Lagumdžijom.
