Federalna vlada utvrdila je Prijedlog zakona o postupku vanredne uprave u Novoj Željezari Zenica svega dva dana nakon što je Ured za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Evropske unije na isti tekst iznio niz ozbiljnih primjedbi i zatražio njegovu doradu. Dokument koji je u posjedu Istrage pokazuje da je Ured za zakonodavstvo 12. maja 2026. godine Ministarstvu energije, rudarstva i industrije uputio brojne primjedbe na predloženi zakon osporavajući njegovu pravnu konstrukciju, način upućivanja u parlamentarnu proceduru, opravdanost donošenja posebnog zakona za jednu kompaniju, pa čak i pojedine ključne odredbe predloženog teksta. Uprkos tome, resorni ministar Vedran Lakić je tokom procedure usvajanja zakona pred parlamentarnim zastupnicima tvrdio kako je Zakon prošao kontrolu Ureda za zakonodavstvo i kako za njega postoji pozitivno mišljenje.
Dokument koji objavljujemo u nastavku pokazuje da je istina potpuno drugačija.
Ured za zakonodavstvo na početku konstatuje da je dostavljeni tekst u najvećem dijelu sadržajno identičan ranijem nacrtu zakona o postupku izvanredne uprave od posebnog sistemskog značaja za Federaciju BiH, na koji je Ured već ranije dao primjedbe, a koje, kako navode, nisu uvažene. Zatim se posebno problematizira opravdanost donošenja posebnog zakona koji se odnosi isključivo na jednu kompaniju. Iz Ureda su naglasili da se paralelno priprema i opći zakon kojim će se sistemski urediti postupak vanredne uprave za sva privredna društva od sistemskog značaja za Federaciju, zbog čega dovodi u pitanje potrebu za donošenjem lex specialisa za Željezaru Zenica.
„Ako je opredjeljenje obrađivača da je potrebno donijeti ovaj zakon, sugeriramo da ga je potrebno razmatrati i usvojiti istodobno s naprijed spomenutim općim zakonom (za svako od ostalih pojedinačnih društava, ukoliko se ocijeni da je nužno uvođenje izvanredne uprave, poseban zakon bi se trebao donijeti nakon usvajanja ovih zakona, pod jednakim uvjetima). U suprotnom, moglo bi doći do odstupanja od načela jednakosti pred zakonom i pravne nesigurnosti”, navodi se u mišljenju Ureda od 12.05.2026. godine.
Primjedbe su upućene i na obrazloženje zakona, pravni osnov za njegovo donošenje, pojedine definicije i sadržaj članova zakona, kao i na dio koji se odnosi na usklađenost sa zakonodavstvom Evropske unije.
„Istovremeno, ukazujemo da je pitanje odnosa prema ranije pokrenutim predstečajnim, stečajnim i likvidacijskim postupcima u predmetnom zakonu predviđeno drugačije u odnosu na raniji opći tekst zakona. Naime, Ured je u ranijem mišljenju pozitivno ocijenio rješenje iz prijelaznih odredaba općeg teksta zakona, s aspekta pravne sigurnosti i izbjegavanja retroaktivnog djelovanja propisa. Međutim, predmetni zakon ovo pitanje uređuje na drugačiji način, zbog čega je potrebno dodatno preispitati predloženo rješenje”, stoji u mišljenju Ureda.
Na kraju dokumenta Ured izričito nalaže Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije da „u roku od 10 dana postupi po gore navedenom“, odnosno da otkloni uočene nedostatke. Međutim, samo dva dana kasnije, 14. maja, Vlada Federacije utvrdila je Prijedlog zakona i uputila ga u dalju proceduru.
Sve navedeno otvara pitanje da li je Parlament Federacije BiH prilikom odlučivanja o zakonu o Novoj Željezari Zenica raspolagao tačnim informacijama, uključujući mišljenje Ureda za zakonodavstvo sa ozbiljnim pravnim i proceduralnim primjedbama na tekst i svrhu donošenja zakona.
