Već sedmi dan grupa rudara Rudnika mrkog uglja Zenica štrajkuju pod zemljom, zahtijevajući od federalne Vlade konkretan datum isplate zaostalih plaća za maj, juni i juli. Štrajk su rudari započeli 5. augusta, kada su sišli u jamu Raspotočje i odbili izaći. Dio njih su proteklih dana zbog zdravstvenih problema izašli, a devet rudara je i dalje u jami.
Od nadležnih iz Vlade Federacije za sada su dobili samo – obećanja. I to lažna, što ćemo u nastavku teksta i pokazati.
Za isplatu svih zaostalih plaća zeničkim rudarima potrebno je oko tri miliona maraka. U federalnoj Vladi navode da taj novac trenutno nemaju, ali će ga imati “narednih dana”. Ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je jučer za N1 da će obaveze prema radnicima RMU Zenica biti ispunjene odmah nakon što kredit Svjetske banke od 160 miliona KM postane operativan.
„Vlada je obezbijedila kredit Svjetske banke u iznosu od 160 miliona KM i mi uskoro, u narednim danima, očekujemo efektivnost ovog kredita, tako da će sve ono što je planirano biti isplaćeno rudarima, i to oni vrlo dobro znaju“, kaže Lakić.
Riječ je o kreditu od 79,9 miliona eura, odnosno oko 156 miliona KM, koji je Bosna i Hercegovina zaključila sa Svjetskom bankom u okviru projekta „Pravedna tranzicija u odabranim regijama bogatim ugljem u BiH“. Za aktivnosti povezane sa zatvaranjem zeničkog rudnika predviđeno je 11,292 miliona eura, uključujući plaće radnika, dok je dodatnih 21,906 miliona eura namijenjeno socijalnim dugovanjima i otpremninama, a 2,14 miliona eura za zaostale penzijske obaveze.
Međutim, dopis iz Svjetske banke koji je 27. jula upućen ministru finansija i trezora BiH Srđanu Amidžiću pokazuje da kredit, suprotno Lakićevim tvrdnjama, neće biti efektivan „u narednim danima”. Naprotiv, zbog kašnjenja određenih obaveza, odnosno nedostavljanja potrebne dokumentacije iz BiH, Svjetska banka je produžila rok za efektivnost kredita do 1. oktobra 2026. godine.
U pismu ministru Amidžiću, koje potpisuje menadžerica Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Sandra Hlivnjak, navodi se da je, nakon zahtjeva BiH od 6. jula, Svjetska banka „produžila period u kojem Sporazum o zajmu treba stupiti na snagu“ te da je 1. oktobar 2026. godine utvrđen kao krajnji datum.
U dokumentu se navodi i šta još mora biti završeno kako bi kredit postao efektivan. Od BiH se traži dokaz da je potpisan sporazum o podzajmu između države i subjekta koji provodi projekt pod uslovima i odredbama prihvatljivim za Svjetsku banku, te da Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije dostavi sporazume o provedbi projekta sa Elektroprivredom BiH i Rudnikom Banovići.
Dakle, 27. jula, manje od dvije sedmice prije nego što su zenički rudari sišli u jamu, Svjetska banka je zbog kašnjenja pomjerila krajnji rok za efektivnost kredita na 1. oktobar, jasno navodeći da još nisu ispunjeni svi uslovi kako bi Bosna i Hercegovina mogla početi da raspolaže novcem. Čak i ako je Vlada Federacije u međuvremenu dostavila traženu dokumentaciju, jasno je da se ne može očekivati da kredit bude operativan „u narednim danima“, kako to tvrde Lakić i predstavnici Vlade.
