Četverogodišnji mandat aktuelnom direktoru Regulatorne agencije za komunikacije Drašku Milinoviću ističe narednog mjeseca, a Vijeće RAK-a pokrenulo je proceduru i 17. maja raspisalo javni konkurs za izbor direktora Agencije. Konkurs ostaje otvoren 28 dana.
Ono što je problematično je sastav Vijeća RAK-a koji od oktobra 2023. godine radi sa samo četiri člana od predviđenih sedam među kojima nema nijednog Bošnjaka. U Vijeću RAK-a su preostali Nino Ćorić, Zoran Tomić, Miloš Šolaja i Ljubo Božović.
Iako je Predstavnički dom PS BiH na sjednici 2. aprila ove godine usvojio Prijedlog odluke o imenovanju Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH u sastavu: Tomislav Volarić, Tanja Andrić, Iza Razija Mešević, Vjekoslav Čerkez, Damir Šehanović, Alma Čolo i Zoran Žuža, ovaj prijedlog još se nije našao pred Domom naroda PS BiH.
Zbog blokade koja traje u Domu naroda PS BiH upitno je kada će biti nastavljen rad i potvrđeno novo Vijeće RAK-a.
“Aktuelno Vijeće RAK-a nastavlja raditi do izbora novog saziva Vijeća, sve dok novi saziv ne bude izabran i potvrđen u skladu sa zakonskom procedurom u Parlamentarnoj skupštini”, pojasnili su za Patriju iz RAK-a.
To znači da će krnje Vijeće RAK-a najvjerovatnije provesti proceduru i Vijeću ministara BiH predložiti imenovanje direktora RAK-a, a to će ponovo biti Milinović.
Inače, Draško Milinović je još u decembru 2019. godine napustio poziciju direktora RTRS-a kako bi mogao postati direktor RAK-a iz kvote kadrova SNSD-a. Za vrijeme njegovog mandata u RAK su zapošljavane supruge, članovi porodica kadrova SNSD-a, pa bi novi mandat bio nagrada.
Dok je Milinović upravljao RTRS-om, Regulatorna agencija za komunikacije više puta je izricala kazne ovom javnom servisu RS-a koji je u službi vladajuće koalicije u entitetu Rs.
Regulatorna agencija za komunikacije ima veoma bitne nadležnosti propisane Zakonom o komunikacijama: kreiranje i promovisanje pravila u sektorima u vezi emitovanja i telekomunikacija, licenciranje operatora u sektorima emitovanja i telekomunikacija, planiranje, upravljanje i dodjeljivanje frekventnog spektra, primjenjivanje tehničkih i drugih standarda koji se tiču kvaliteta, te uspostavljanje i održavanje sistema naknada za dozvole.
Jasno je koliki značaj ima Agencija za razvoj demokratskog društva i stvaranja transparentnog i ravnopravnog okruženja u segmentu komunikacija i medija koji trebaju biti korektiv svakog demokratskog društva.
Ne treba zaboraviti da upravo SNSD koalicione partnere na državnom nivou ucjenjuje i ne želi usvojiti budžet institucija BiH dok se ne pristane na raspodjelu novca sa računa RAK-a, UIO BiH od akciza te Elektroprijenosa.
Imajući u vidu i sastav Vijeća RAK-a jasno je zašto pojedini mediji prolaze nekažnjeno i ne izriču im se sankcije za negiranje genocida i presuda međunarodnih sudova, veličanje ratnih zločinaca, širenje mržnje prema određenim nacionalnim ili vjerskim grupama.
Regulatorna agencija za komunikacije ima i prostorije u Banja Luci i Mostaru, a prema informacijama Patrije već je predviđeno pet miliona KM od raspodjele naknada koje prikuplja Agencija da se te prostorije opreme.
Nakon što je još jedan kadar SNSD-a Milica Ristović Krstić postavljena na čelo Instituta za mjeriteljstvo uslijedio je napad na medijske kuće, tačnije televizije koje su ostale bez mjerenja gledanosti.
Ristović Krstić je izmijenila pravilnik zbog čega je mjeritelj gledanosti Audience Measurement izgubio dozvolu, te se BiH vratila 20 godina unazad.
Bez podataka o gledanosti programa mnogi oglašivači ne žele sklapati marketinške ugovore sa TV kućama, što je značajan udarac privatnim medijima koji će se vjerovatno u nekom trenutku ugasiti bez prihoda od marketinga.
Opravdana je sumnja da iza svega stoji plan da se za mjerenje gledanosti televizija izabere neka druga firma, no pitanje je koliko će ti podaci biti vjerodostojni, a ne naručeni za različite interese.
A u rukama SNSD-a ove dvije institucije moćan su alat protiv „nepodobnih medija“.
(NAP)
