Mjesecima su na čekanju dva tzv. evropska zakona i to Zakon o Sudu BiH (ili sudovima) i Zakon o VSTV-u. Dok je kod Zakona o sudovima ostalo sporno sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH kao i neke od nadležnosti, na Zakon o VSTV-u stigle su brojne primjedbe iz samog pravosuđa. I na narednoj sjednici VSTV u prvoj sedmici septembra bit će riječi o ovom zakonu.
Nakon posljednje sjednice Vijeća ministara BiH, o ovim zakonima je govorio i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković. Iako je riječ o iznimno važnim zakonima, oko kojih mjesecima nema saglasnosti zbog različitih stavova i zahtjeva, Konaković je po običaju kako samo on to zna, uprostio cijelu priču i sveo to isključivo na Dodikovu ulogu, amnestirajući politiku SNSD-a, ali i opozicije iz RS koja također ima svoje zahtjeve kada je riječ o sjedištu Apelacionog odjeljenja Suda BiH.
„Pred nama je ključni izazov. Dva zakona koja nas čekaju su po mom mišljenju tehnička, pogotovo sad kad Dodik nema više nikakav interes o tome gdje će biti sjedište Suda. Neće moći više raditi nikakav pritisak ni na koga, njegov predmet je završen i on je politički, barem šest godina završio karijeru i VSTV uz neke sugestije koje smo dobili od ljudi iz pravosuđa. Mislim da bismo mogli na Vijeću ministara BiH pripremiti vrlo brzo, to su dokumenti sa preko 95 posto usklađenosti i dogovora i onda ići naravno u priču o izboru glavnog pregovarača. Na putu nam stoji SNSD zbog svojih antievropskih stavova. I to je ono što ponovo računamo, da bi HDZ nakon što se slegnu stvari oko presude Miloradu Dodiku, trebao racionalno razmišljati i da zaista stavimo prioritet u evropskoj agendi usvajanjem ovih zakona i zvanično otpočnemo pregovore“, kazao je Konaković, koji je tri ključna pitanja na evropskom putu sveo na tek nekoliko prostoproširenih rečenica bez ikakvog smisla.
I dok minimizira Dodikov utjecaj na Sud BiH, ali i politike SNSD-a koja jeste najjača politička stranka u RS, Konakovića podsjećamo da su upravo ljudi iz pravosuđa među prvima napuštali pozicije na poziv politike iako se radilo o neustavnim zakonima NSRS. A vladavina SNSD-a ostavila je duboke tragove u samom pravosuđu što vidimo i u postupanju Tužilaštva BiH u slučaju napad na ustavni poredak. I kako to reče Konaković Dodikov predmet je završen, ali šta je sa drugim predmetima u kojima ima status osumnjičenog.
Zahtjev SNSD-a bio je da sjedište Apelacionog odjeljenja bude u Banja Luci, ali zbog ekonomičnosti sudskih procesa, blizine pritvora, prijevoza, predloženo je da sjedište ipak bude bliže Sudu BiH. Tako je svoj prijedlog Zakona o Sudu dostavio Predrag Kojović koji je po želji pojedinaca iz opozicije iz RS, predložio da sjedište bude na Palama. U prijedlogu koji je dostavila delegatkinja Marina Pendeš prijedlog je da to bude Istočno Novo Sarajevo. I ministar pravde BiH Davor Bunoza imao je prijedlog da to bude Mostar, ali nije dobio podršku.
Još uvijek je veliko pitanje kakva je sudbina ovih zakona na Vijeću ministara BiH imajući u vidu stav ministara iz SNSD-a o evropskom putu. I na koji način Konaković misli pridobiti glasove SNSD-a za ove zakone.
Još jedan paradoks u Konakovićevom obraćanju je i stav prema opoziciji iz RS. Prvo ih je nazvao hrabrima jer su podržali nekoliko zakona u Predstavničkom domu PS BiH, a već u narednom pitanju je promijenio mišljenje. Novinari su pitali Konakovića hoće li biti podrške Prijedlogu Budžeta institucija BiH u kojem su planirana i novčana sredstva za institucije kulture od značaja za državu.
„Nisam razgovarao ni s kim iz opozicije iz RS, ali nešto sam malo skeptičan. Iz RS imamo jedinstvene stavove koji su pogrešni, nisu dobri, kada je riječ o finansiranju institucija kulture. Nisam vidio da tamo postoji neki razum oko toga da je to zaista važno i oni se tome horski suprotstavljaju. Ne znam koliko će biti u prilici da sada eventualno promijene te stavove“, naveo je Konaković.
No, kakav je zaista stav Konakovićeve hrabre opozicije pokazat će se na sjednici 1. septembra kada će se raspravljati o Prijedlogu Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2025. godinu.
NAP (Patria)
