State department kasno sinoć je objavio Izvještaj o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu. Bosanskohercegovački mediji koji su prenijeli dijelove tog Izvještaja mahom su se fokusirali na dio o Miloradu Dodiku, uglavnom ignorišući priču o samima sebi – o slobodi medija u Bosni i Hercegovini.
“Cenzura od strane vlada, vojske, obavještajnih ili policijskih snaga, kriminalnih grupa ili naoružanih ekstremističkih ili pobunjeničkih grupa”, poglavlje je u kojem Izvještaj State Departmenta teško optužuje aktuelnu vlast predvođenu SNSD-om, Trojkom i HDZ-om BiH za pritiske i atake na medije, javlja Patria.
“Bilo je slučajeva u kojima su javni zvaničnici ometali rad novinara. Neki mediji su izvještavali da su bili izloženi finansijskom i političkom pritisku od strane političara i političkih stranaka na uređivačke odluke i sadržaj medijskih kuća, te tvrdili da su porezne vlasti koristile neopravdane revizije kako bi ih kaznile zbog nepoštivanja propisa. Aktivisti su pretpostavili da su te vlasti djelovale po nalogu vladajućih političkih stranaka, koristeći revizije i optužbe za utaju poreza kako bi zastrašili i cenzurisali medije”, kaže se u izvještaju.
Dodaje se: “U februaru, Udruženje BH novinari (BHN) osudilo je izjave ministra vanjskih poslova BiH i lidera stranke Narod i pravda Elmedina Konakovića. Konaković je na konferenciji za medije sugerisao da bi javni emiteri u BiH i Federaciji – FTV i BHRT – mogli riješiti svoje dugoročne finansijske probleme ako bi menadžment emitera “radio prema diktatu“ politika vladajuće koalicije. Nevladine organizacije koje prate slobodu medija ocijenile su ovu izjavu kao priznanje namjere za političko utjecanje na medijsko okruženje. !Free Media Help Line“ registrovao je ovo kao slučaj političkog pritiska na medije”, ističe se u Izvještaju State departmenta, piše Patria.
U nastavku se bave i RAK-om: “Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), koja reguliše tržište audiovizuelnih medija, nije imala potpunu finansijsku i političku nezavisnost. Lokalni analitičari nastavili su upozoravati da generalni direktor RAK-a djeluje pod političkim utjecajem. Mandat Vijeća RAK-a istekao je krajem 2017. godine, a imenovanje nasljednika još uvijek je bilo na čekanju na kraju godine. Mandat generalnog direktora RAK-a istekao je u julu, a ta pozicija je na kraju godine ostala upražnjena. Nevladine organizacije koje se bave slobodom medija upozorile su da je pozicija generalnog direktora RAK-a podložna značajnom političkom pritisku”.
“Više političkih stranaka i državnih institucija pokušavalo je utjecati na uređivačke politike i medijski sadržaj putem pravnih i finansijskih mjera, kao i direktnog političkog pritiska. Kao rezultat, neki mediji su primjenjivali autocenzuru. Državne institucije ograničavale su pristup informacijama o slučajevima korupcije koji su uključivali navodnu zloupotrebu javnih sredstava i stranih investicija. Vlasti na svim nivoima dosljedno su odbijale objaviti informacije u vezi s koncesionim ugovorima i sporazumima sa stranim investitorima, posebno kompanijama povezanim s, u vlasništvu ili pod kontrolom Narodne Republike Kine.
Transparency International BiH je pokrenuo pravne postupke u nekoliko slučajeva, ali je izvijestio da su vlasti odbile u potpunosti objaviti sadržaj određenih ugovora čak i kada ih je sud na to obavezao”, piše u Izvještaju.
Navodi se i da su “mediji kritični prema vladajućim strankama tvrdili su da su imali poteškoća u dobivanju nekih poslovnih ugovora, posebno od oglašivača”.
“Prema nevladinim organizacijama koje se fokusiraju na slobodu medija, Zakon o slobodi pristupa informacijama, usvojen u augustu 2023., ograničio je pristup informacijama od javnog interesa zbog dugog popisa izuzetaka koje javne vlasti mogu koristiti da odbiju objavu podataka, čime su uvedene nove prepreke za novinare i oslabljena transparentnost. Novi zakon nije predvidio nezavisno tijelo koje bi nadziralo primjenu zakona, čime je oslabljen pristup javnim informacijama. BHJA je izvijestio da je Ministarstvo pravde BiH uglavnom ignorisalo komentare i preporuke Evropske komisije da se uspostavi novo nezavisno tijelo za nadzor primjene zakona”, rečeno je u dijelu Izvještaja o stanju ljudskih prava u BiH za prošlu godinu u Bosni i Hercegovini.
Podsjećamo, Konaković se i 2020. godine našao u izvještaju State departmenta, ali u poglavlju koje se odnosi na vjerske slobode zbog izjave da mu ne smeta što jedna sarajevska škola nosi naziv po Mustafi Busuladžiću.
Ono što je također činjenica jeste da je izvještaj objavljen samo dan nakon sastanka Trojke (u kojoj je Konakovićev NiP trećina) sa predstavnicima zemalja Kvinte u kojoj SAD imaju jednu od ključnih uloga.
