Predsjednik NIP-a i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković danas je govoreći o političkoj krizi u Bosni i Hercegovini u kontekstu neuspjelog pokušaja Trojke da se iz Vijeća ministara smjene kadrovi SNSD-a, ili makar imenuje ministar sigurnosti, kazao da visoki predstavnik Christian Schmidt “ima rješenje”.
Istakao je da bi to podrazumijevalo izmjene Zakona o Vijeću ministara BiH, po kojima bi i neka druga institucija imala pravo predlagati, ukoliko to predsedavajući Vijeća ministara odbije, imenovanje ministara. Postavlja se pitanje može li Schmidt donijeti odluku na način kako je to predstavio Konaković?
Ovo pitanje je prvenstveno regulisano Ustavom Bosne i Hercegovine koji Schmidt nema ovlasti mijenjati.
“Predsjedništvo će imenovati predsjedavajućeg Vijeća ministara koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma. Predsjedavajući će imenovati ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi, a koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma”, stoji u Ustavu BiH.
Bilo kakva izmjena Zakona o Vijeću ministara koja nije u skladu sa Ustavom BiH otvorila bi prostor da se ospori pred Ustavnim sudom BiH i dodatno bi produbila krizu nakon što bi takva apelacija najvjerovatnije bila usvojena ukoliko bi neustavnim zakonom došlo do imenovanja novog ministra sigurnosti.
Međutim, u Zakonu o Vijeću ministara jasno stoji da predsjedavajući ima rok od 15 dana, ukoliko ministar ili zamjenik ministra podnese ostavku, a što je Nenad Nešić davno učinio, da imenuje njegovog nasljednika.
Nešić je još u januaru ove godine podnio ostavku na poziciju ministra sigurnosti, tako da je predsjedavajuća Borjana Krišto odavno probila zakonski rok za imenovanja ministra sigurnosti s ciljem da pruži podršku politici Milorada Dodika i SNSD-a. U martu ove godine je pet zastupnika iz stranaka Trojke uputilo inicijativu Borjani Krišto za imenovanje Nebojše Vukanovića za ministra sigurnosti BiH, koju ona nije ispoštovala.
Ovu činjenica možda bi visoki predstvnik mogao iskoristiti da donese novu odluku, koja bi mogla ići u smjeru da Schmidt samostalno imenuje ministra sigurnosti, odnosno supstituira potpis Borjane Krišto, kao što je to učinio prilikom imenovanja Vlade Federacije, kada je, bez ikakvog smislenog opravdanja, supstituirao potpis potpredsjednika FBiH Refika Lende. Nakon toga potvrđivanje bi bilo prepušteno Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Iako Trojka i srpska opozicija nemaju samostalno dovoljno ruku da potvrde Vukanovića ukoliko bi došlo do takve odluke Schmidta, teško bi bilo očekivati da bi SDA i DF bili protiv njegovog imenovanja.
Ipak, imenovanje Vukanovića ne bi omogućilo smjenu ministara iz SNSD-a, niti bi omogućilo da se blokadi kadrova SNSD u Vijeću ministara BiH stane u kraj, jer bi za to bila potrebna dodatna odluka, a ona ne bi bila zakonska obaveza predsjedavajuće. S druge strane, takva odluka bi ipak poslala značajnu poruku da Dodik oko sebe nije okupio sve faktore srpske politike u BiH, da gubi apsolutnu kontrolu političkih procesa i bila bi mali vjetar u leđa Trojki koja u ovom trenutku djeluje, blago rečeno, očajno.
