Vršiteljica dužnosti predsjednice Suda BiH Minka Kreho dostavila je Ustavnopravnoj komisiji Predstavničkog doma PS BiH komentare Suda Bosne i Hercegovine na Prijedlog zakona o Sudu BiH koji je predložio zastupnik Predrag Kojović. Taj prijedlog bi se trebao naći na dnevnom redu sjednice 12. juna.
Sud BiH smatra da bi umjesto Apelacionog odjeljenja adekvatniji naziv bio Apelacioni sud ukoliko se odvaja kao posebna drugostepena institucija na zasebnu lokaciju sa odvojenom infrastrukturom. Kojović je predvidio da sjedište bude na Palama (Grad Istočno Sarajevo).
Kreho podsjeća i na mišljenje Venecijanske komisije u kojem se navodi:
„Stoga, međunarodni standardi ne ograničavaju diskreciono pravo Bosne i Hercegovine da zadrži sistem u kojem se žalbe razmatraju u posebnom odjeljenju unutar istog suda ukoliko to odjeljenje ima sve atribute sudskog tijela sa apelacionom nadležnošću. Isti standardi, međutim ne spriječavaju Bosnu i Hercegovinu da uspostavi dva institucionalno odvojena suda – jedan za prvostepenu, a drugi za drugostepenu nadležnost.“
Sud dalje podsjeća da je Venecijanska komisija preporučila da se lokacija sjedišta utvrdi na osnovu analize zasnovane na dokazima, uzimajući u obzir utjecaj na tužilaštvo, pritvorske i zatvorske uslove, pravne postupke, kao i sigurnosna pitanja vezana za strane u postupku i arhiv. Ova analiza bi trebala biti u skladu sa Smjernicama CEPEJ-a o izradi pravosudnih mapa, s ciljem podrške pristupu pravdi unutar kvalitetnog pravosudnog sistema, pod uslovom da ne dovede do daljih zastoja u usvajanju Zakona.
“Zbog svega navedenog, predlažemo da se Apelaciono odjeljenje Suda zadrži u postojećem sjedištu Kompleksa pravosudnih institucija na državnom nivou (s obzirom da već postoje kapaciteti u Kompleksu, koji bi u budućnosti mogli biti iskorišteni u cilju obezbjeđenja fizičke odvojenosti dva suda) uz paralelne izmjene zakona koje će omogućiti institucionalnu i finansijsku odvojenost Apelacionog odjeljenja od Suda Bosne i Hercegovine”, navodi Kreho.
Također se navodi da bi razdvajanjem Apelacionog odjeljenja izvan kompleksa pravosudnih institucija bilo potrebno graditi nove sudnice što će značajno povećati troškove.
Kada je riječ o članu 16. Krivična nadležnost Suda Kreho navodi da Sudu nije poznato zašto tačke a. i b. stava 3 člana 7. Zakona o Sudu BiH (u prijedlogu Kojovića član 16.) nisu inkorporirane u tekst nacrta.
A te tačke glase: a) zauzima konačan i pravno obavezujući stav vezan za sprovođenje zakona Bosne i Hercegovine i međunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda entiteta ili bilo kojeg suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine kojem je povjereno sprovođenje zakona Bosne i Hercegovine;
b) Sud je takođe nadležan za donošenje praktičnih uputstava za primjenu krivičnog materijalnog prava Bosne i Hercegovine iz nadležnosti Suda u vezi s krivičnim djelima genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i kršenje zakona i običaja rata, te pojedinačnom krivičnom odgovornošću vezano za ova djela, po službenoj dužnosti ili na zahtjev bilo kojeg entitetskog suda ili suda Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine;
Zakon o Sudu BiH koji je na snazi
„Pomenute tačke nisu bile sporne u dosadašnjim stručnim raspravama.
lmajući u vidu i mišljenje OSCE BiH, po mišljenju Suda ne postoje smetnje da se iste vrate u nacrt zakona i to kao nadležnost Apelacionog odjeljenja Suda. Napominjemo da opstojnost tački a) i b) stava 3. nema utjecaj na dalji rad Suda BiH na predmetima ratnih zločina, jer Sud sudi po krivičnom zakonu kao materijalnom zakonu, a nadležnost Suda za ovu vrstu krivičnih djela je propisana članom 16. stav 1. Prijedloga.
Sud do sada nije koristio svoje ovlasti iz pomenute odredbe imajući u vidu da već nekoliko godina sudska praksa na nivou najviših sudova ujednačava kroz Panele za ujednačavanje sudske prakse u nedostatku Vrhovnog suda na nivou države Bosne i Hercegovine. Međutim ukoliko je intencija da se održi ista nadležnost Suda onda je potrebno tačke a. i b. stava 3 člana 7. Zakona o Sudu BiH inkorporirati u postojeći nacrt”, navodi u svom odgovoru Kreho.
Inače, i u aktuelnom Zakonu o Sudu BiH riječ genocid spominje se samo u tom dijelu koji je, namjerno ili nenamjerno izbačen iz novih prijedloga, ali prema preporukama OSCE-a, ali i Suda BiH potrebno je vratiti izbačene dijelove kako ne bi došlo do smanjenja nadležnosti Suda BiH.
NAP
