Obavještajno sigurnosna agencija BiH (OSA) proglasila je oko 300 osoba prijetnjom po nacionalnu sigurnost Bosne i Hercegovine. Na spisku ima onih koji se povezuju sa terorizmom, organiziranim kriminalom, ali i onih koji su, u saradnji sa režimom Vladimira Putina, na teritoriji BiH širili štetni ruski uticaj. Najzvučnije ime na spisku onih kojima je zabranjen ulazak u BiH je Konstantin Malofeev. U pitanju je ruski oligarh blizak Vladimiru Putinu. Osim njega, tu je i vođa Noćnih vukova Aleksandr Zaldostanov Hirurg, inače prijatelj ruskog predsjednika Putina.
Konstantin Malofeev
“Malofeev je”, ističe estonski iztraživač ruskih poslova u Međunarodnom centru za odbrambene studije u Talinu, “izvršavao zadatke iz Kremlja koji su uključivali miješanje u izbore u BiH i Poljskoj”.
Ova navod objavljen je 24. marta ove godine u New Lines Magazine u okviru članka koji se bavi ruskim pitanjima u Evropi.
Prema izvještaju Centra za globalno istraživanje State Departmenta, objavljenom prije dvije godine, Konstantin Valerevich Malofeev je pomenut kao osnivač istraživačkog centra Katehon. Malofeev je, prema tom izvještaju, bio uključen u aneksiju Krima (Ukrajina), zatimu neuspjeli državni udar u Crnoj Gori 2016. godine, ali i u izbore u BiH.
Odlukom Obavještajno sigurnosne agencije BiH Malofeev je 2018. godine proglašen osobom opasnom po nacionalnu sigurnost BiH. On je 30 maja 2018. godine privatnim avionom doputovao u Banja Luku gdje se trebao susresti sa Miloradom Dodikom, s kojim se i ranije susretao. Tri sata je Putinov milijarder Konstantin Malofeev zadržan na banjalučkom aerodromu prije nego su mu pripadnici Granične policije BiH uručili rješenje o protjerivanju iz BiH.
„Imenovani Konstantin Malofeev predstavlja prijetnju BiH, javnom poretku, javnom redu i miru, javnom zdravlju BiH ili međunarodnim odnosima“, piše u dokumentu na osnovu kojeg je ovom ruskom oligarhu zabranjen ulazak u BiH zbog čega se on, privatnim avionom, morao vratiti natrag u Moskvu, uprkos intervencijama iz Ambasade Ruske Federacije.
Već tada Konstantin Valerijevič Malofeev bio je na crnim listama SAD-a i Evropske unije.
“Konstantin Malofejev financira separatističke aktivnosti na istoku Ukrajine i usko je povezan s Aleksandrom Borodaijem, Igorom Girkinom (zvani Igor Strelkov) i takozvanom Donjeckom narodnom republikom”, objavile su vlasti SAD-a nakon što su Malofeeva i njegovu fondaciju Marshall Capital stavili na crnu listu.
Malofeev je ruski milijarder koji je direktno finsansirao i rukovodio separatističkim operacije u Ukrajini. Osim sa kozačkim dobrovoljcima na ukrajinskom ratištu, Malofeev je imao direktne veze sa Igorom Girkinom poznatijim kao Igor Streklov, jednim od vođa separatističkih formacija u Ukrajini, koji je, zapravo, službenik ruske obavještajne službe FSB.
“Zdravo, Konstantine Valerieviču! Dakle, odbili smo napad, neprijatelj se povukao u svim pravcima s velikim gubicima”, izvještavao je ukrajinski separatista Igor Streklov svog finansijera Konstantina Maleofeeva.
Ovaj razgovor 2014. godine snimile su ukrajinske službe i na osnovu njega se može zaključiti da je kolekcionar ikona Konstantin Valerijevič Malofeev rukovodio paravojnim formacijama u na istoku Ukrajine odakle je i ukradena ikona koju je Milorad Dodik poklonio ruskom ministru vanjskih poslova.
“Jeste li se javili Aksenovu?”, pitao je Malofeev Igora Girkina koji ga je prethodno izvijestio o operacijama svojih jedinica.
Igor Girkin ima bogato ratno iskustvo, ali i veze sa BiH. Početkom devedesetih Girkin je sa svojim paravojnim formacijama ratovao u VIšegradu gdje je sarađivao sa Osvetnicima ratnog zločinca Milana Lukića. Njegovu jedinicu, rekosmo, direktno je podržavao Konstantin Malofeev kojem je već četiri godine zabranjen ulazak u Bosnu i Hercegovinu.
Aleksandr Sergejevič Zaldostanov zvani Hirurg
“Ruski Balkan” zvala se turneja na koju su u martu 2018. godine trenali krenuti Noćni vukovi. Kolonu motociklista, bliskih Vladimiru Putinu, namjeravao je predvoditi Aleksandr Sergeevič Zaldostanov. No, odlukom Obavještajno sigurnosne agencije BiH, dan prije nego su Putinovi bajkeri trebali doći u Banja Luku, Zaldostanovu je zabranjen ulazak na teritoriju Bosne i Hercegovine.
“Učestvovali su u napadu na stanicu distribucije gasa Strikolkove u Ukrajini. Organizovali su napad na Glavni štab ukrajinske mornarice u Sevastopolju. Blisko su povezani sa ruskim specijalnim službama. Regrutovali su borce separatiste za ratište u Donjecku i Lugansku. Odgovorni su za učešće u akcijama ili politikama koje su prijetnja miru, sigurnosti, stabilnosti, suverenosti ili teritorijalnom integritetu Ukrajine”, navedeno je u obrazloženju odluke kojom je 2014. godine tadašnji predsjednik SAD-a Barak Obama moskovske Noćne vukove stavio na crnu listu. Istom odlukom, na crnu listu je stavljen i vođa Noćnih vukova – Aleksandr Zaldostanov zvani Hirurg.
„Zaldostanov predsjedava ukupnom organizacijom „Noćnih vukova“, a neke od njegovih odgovornosti podrazumijevaju kažnjavanje grupa i članova koji nisu lojalni organizaciji „Noćni vukovi“. Tokom napada na Glavni štab ukrajinske mornarice u Sevastopolju krajem marta, koordinirao je oduzimanje ukrajinskog oružja sa ruskim snagama. Zaldostanov je označen kao vođa grupe, „Noćni vukovi“, koji je uključen u, direktno ili indirektno, akcije ili politike koje su prijetnja miru, bezbjednosti, stabilnosti, suverenosti ili teritorijalnom integritetu Ukrajine“, piše u odluci koju je potpisao predsjednik Obama.
Zaldostanov se nekoliko puta sretao i sa Miloradom Dodikom koji je od njega dobijao i poklone sa amblemima Noćnih vukova.
Vlasti Republike Srpske odlikovale su Zaldostanova Orednom časti sa zlatnim zracima za naročito isticanje i afirmaciju ljudskih prava, toleranciji među ljudima i narodima, vladavini prava i sloboda, kao i jačanju prijateljskih odnosa između Ruske Federacije i Republike Srpske.
Vladislav Vitalyevich Filippov
Odlukom Obavještajno sigurnosne agencije BiH, ruskom diplomati VladislavuVitalyevichu Filippovu u jesen 2019. godine zabranjen je ulazak na teritoriju Bosne i Hercegovine. Vlasti Ruske Federacije namjeravale su ga poslati u svoju ambasadu u Sarajevu gdje bi obavljao poslove vojnog atašea. Vladislav Vitalyevich Filippov dugogodišnji je oficir ruske vojske. Vojnu karijeru je započeo 1995. godine, a bio je i zamjenik komandanta padobransko-desantnog puka u Sjevernokavkaskom okrugu u Rusiji. Od 2009. do 2012. godine je bio pomoćnik vojnog atašea u Ambasadi Ruske Federacije u Sjevernoj Makedoniji, da bi 2014. godine bio “prekomandovan” u ambasadu u Tirani. Tamošnje sigurnosne agencije su utvrdile da je Filippov često putovao u Bugarsku gdje je imao kontakte sa drugim ruskim obavještajcima. Nakon Makedonije, Filippov je bio diplomata u Albaniji odakle je protjeran nakon “slučaja Skripal”.
“Ministarstvo vanjskih poslova Albanije pozvalo je na razgovor ruskog ambasadora Aleksandra Karpušina. Saopćili smo mu da dvoje ruskih diplomata treba da bude protjerano iz Albanije, jer njihove akcije ne odgovaraju njihovom diplomatskom statutu”, navedeno je u saopćenju za javnost Ministarstva vanjskih poslova Albanije objavljenom 26. marta 2018. godine.
Filippov je nakon toga “prekomandovan u BiH”, ali je OSA BiH donijela odluku da je on osoba opasna po nacionalnu sigurnost BiH, naklon čega mu je zabranjen ulazak u državu.
Jevgenij Nikolajevič Prilepin zvani Zahar
(Pro)ruski mediji će to nazvati kulturnim skandalom, označavajući da je Obavještajno sigurnosna agencija BiH proglasila ruskog “pisca” Zahara Prilepina prijetnjom po nacionalnu sigurnost BiH.
Ovaj ruski pisac rođen je 1975. godine. Pravo ime mu je Jevgenij Nikolajevič Prilepin. Kao umjetnik sebi je dodao ime Zahar. Bio je pripadnik posebnih snaga ruske policije Omon, namijenjenih razbijanju demonstracija. U periodu od 1996. do 1999. godine ratovao je u Čečeniji, nakon čega je počeo raditi kao novinar u Nižnjem Novgorodu. Prema pisanju medija, od februara 2017. godine bio je pripadnik dobrovoljačkih ruskih jedinica koje su podržavale proruske separatiste u Ukrajini.
Bratislav Dikić
“Osjećam se moralno krivim, ali ne mogu prihvatiti nešto što svjesno i voljno nikad ne bih uradio. Prevaren sam i uvučen u nečije igre, a da toga nisam bio svjestan. Rekao sam da se osjećam moralno krivim, jer sam bio nesmotren prema svjedoku saradniku Saši Sinđeliću i nisam pročitao njegove nečiste namjere”, kazao je Bratislav Dikić 25. marta 2019. godine godine iznoseći završne riječi tokom suđenja za organiziranje državnog udara u Crnoj Gori.
Dikić će, kasnije, promijeniti iskaz, tvrdeći da je njegova prva izjava iznuđena.
Ali dokazi upućuju na to da su, prema uputama ruskih obavještajaca, pripadnik četničkog ravnogorskog pokreta Aleksandar Sinđelić i Bratislav Dikić trebali angažirati oko pedesetak kriminalaca iz Srbije i BiH koji bi, prema planu, kao oružana formacija, nasilno svrgnuli sa vlasti Milu Đukanovića.
Bivši šef Žandarmerije Srbije i još 12 optuženih za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine osuđeno na skoro 70 godina zatvora. No, Apelacioni sud u Podgorivi je ukinuo tu presudu.
Prvostepenom presudom bila su osuđena i dvojica ruskih državljana. Eduard Šišmakov i Vladimir Popov su ukinutom presudom bili osuđeni osuđeni na 15, odnosno 12 godina zatvora. Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore ovu dvojicu pripadnika ruske vojne obavještajne službe GRU tereti da su 2016. godine bili na čelu kriminalne organizacije koja je pripremala izvođenje terorističkih akcija na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra, te da su pripremali i likvidaciju tadašnjeg crnogorskog premijera, a današnjeg predsjednika Mila Đukanovića. Na osnovu obavještajnih informacija partnerskih agencija, crnogorske vlasti su uspjele spriječiti ovu akciju. Šišmakov i Popov su pobjegli, a za njima je raspisana Interpolova potjernica. Bratislav Dikić nije uspio pobjeći. On je uhapšen i od 2016. godine i bio je u pritvoru sve dok proruski Demokratski front nije postao dio parlamentarne većine koja je formirala novu crnogorsku Vladu. Na slobodu je pušten u februaru prošle godine, kada mu je ukinuta prvostepena presuda kojom je osuđen na osam godina zatvora.
Dikić je od početka ove godine intenzivno počeo dolaziti u Bosnu i Hercegovinu. No, odlukom Obavještajno sigurnosne agencije BiH od kraja februara mu je zabranjen ulazak.
Goran Petronijević
Bratislava Dikića pred crnogorskim pravosuđem zastupao je Goran Petronijević. No, krajem januara 2018. godine, Dikić je otktazao punomoć svom advokatu, jer mu je Petronijević zabranio da prizna krivicu u slučaju državni udar u Crnoj Gori koji je trebao biti proveden pod nadzorom ruskih obavještajaca.
„Bitna mi je istina, a ne odbrana“, kazao je Bratislav Dikić tokom suđenja zbog optužbi da je pokušao izvesti državni udar u Crnoj Gori.
Advokat Petronijević nedugo nakon toga oglasio se putem ruske agencije Sputnjik.
„Prijetili su nam, prisluškivali advokate odbrane, onemogućavali odbranu, tome treba dodati rigidan stav Sudskog veća prema svemu što odbrana predlaže. Jednom rečju, postupak može da se meri sa kafkijanskim, u pravom smislu te reči. Ovo je jedan potpuno nakaradan postupak u neljudskim uslovima u odnosu na odbranu, u odnosu na okrivljene, u odnosu na sve, uz njegovo visočanstvo, ’patrijarha istine‘, čuvenog Sinđelića“, kazao je krajem januara 2018. godine Goran Petronijević.
Advokat Petronijević poznat je kao proruski aktivista. U martu 2016. godine, zajedno sa Bratislavom Dikićem, bio organizator anti NATO protesta u Nišu. Na jednoj od brojnih fotografija sa tog skupa u društvu Gorana Petronijevića i Bratislava Dikića nalazi se i vođa Srbske časti – Bojan Stojković. S njima je tada bio i Nemanja Ristić presuđivani ubica iz Srbije i član beogradskog podzemlja.
Pola godine kasnije, Dikić je uhapšen prilikom pokušaja državnog udara u Crnoj Gori, dok je za Nemanjom Ristićem raspisana Interpolova potjernica. Zbog zakonskih prepreka Ristić nikad nije izručen Crnoj Gori, a u decembru 2014. godine uslikan je sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom.
Advokat Goran Petronijević je predsjednik Upravnog odbora Fonda „Ruska humanitarna misija“ sa kojim su vlasti Republike Srpske potpisale Memorandum o saradnji.
Od početka marta ove godine Goranu Petronijeviću je zabranjen ulazak u Bosnu i Hercegovinu zbog toga što je proglašen prijetnjom po nacionalnu sigurnost BiH. Goran Petronijević je bio advokat Radovana Karadžića.
Miloš Ković
Profesoru sa beogradskog Filozofskog fakulteta zabranjen je ulazak u Bih od početka ove godine. Prema pisanju portala Radio Sarajevo, i Slobodne Evrope Ković je branio zločine srpskih snaga u BiH kao svjedok na haškom suđenju kasnije osuđenom za ratne zločine bivšem komandantu Vojske RS Ratku Mladiću.
On je 2015. godine kao vještak obrane za povijesni kontekst opisao rat u Bosni i Hercegovini kao građanski,tvrdeći da su se srpske snage VRS-a samo branile. Prilikom poricanja optužbi o cilju stvaranja Velike Srbije etničkim čišćenjem zauzetih teritorija – Ković je opravdavao zločine srpskih snaga – zločinima drugih zaraćenih strana. Suci su ga zbog toga – više puta upozorili.
Ković je kao povijesničar iz Srbije i vještak obrane generala Mladića – odbacivao optužbe o akcijama srpskih snaga kao cilju stvaranja Velike Srbije. Pri tom je odbijao potvrditi i da je Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja bila nacionalistička, čak i kada je suočen s njezinom publikacijom pod imenom – “Velika Srbija”.
“To su već sad etikete. Netko može biti nacionalist, netko imperijalist… to sad sve ovisi… Ja ne bih ušao u lijepljenje etiketa. Velika Srbija je ideal iz 19. stoljeća i u njemu nije bilo ničeg spornog”, neodređeno je odgovarao svjedok obrane, braneći pri tom nacionalistički pojam, zbog kojeg su prema optužbi – počinjeni brojni ratni zločini.
Ković je 2017. godine bio potpisnik takozvanog “Apela za odbranu Kosova i Metohije”, iza koga su, kako su tada objavili mediji u Srbiji, stali i neki od čelnika Srpske pravoslavne crkve (SPC). Dokument su sačinili i iza njega stali članovi Političkog saveta Demokratske stranke Srbije (DSS), partije sa čijeg se vrha 2014. godine povukao nekadašnji predsednik SR Jugoslavije i premijer Srbije Vojislav Koštunica. Ković je bio član tog Političkog savjeta DSS-a.
Ković je 2020. bio i aktivni učesnik protesta koje je SPC organzovala u Crnoj Gori u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
“Vi ste danas čuvari našeg kosovskog zavjeta”, kazao je Ković pred okupljenima, među kojima je bilo i više stotina djece, na svetosavskom skupu u Budvi 28. januara 2020. Tada su sa bine upućivane i poruke da se u Crnoj Gori “brane i kosovske svetinje”.
