Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić gostujući na RTRS pokušao je obesmisliti izmjene Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, a kojim se zabranjuej negiranje genocida, ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca.
“Imamo situciju sada u javnosti da se smatra da je donesen novi zakon i da taj zakon zabranjuje samo negiranje genocida, da je svaka polemika oko toga je li negdje bio genocid ili nije bio genocid predstavlja krivično djelo. To nije u skladu sa Krivičnim zakonom BiH”, izjavio je Kajganić.
“Imamo situciju sada u javnosti da se smatra da je donesen novi zakon i da taj zakon ZABRANJUJE SAMO NEGIRANJE GENOCIDAi da je SVAKA POLEMIKA OKO TOGA DA LI JE NEGDJE BIO GENOCID ILI NIJE BIO GENOCID predstavlja krivično djelo. TO NIJE U SKLADU SA KRIVIČNIM ZAKONOM BiH”, izjavio… pic.twitter.com/EVU78Uacjx
— Istraga.ba (@IstragaB) April 13, 2023
On je dodao je da je najveći broj prijava za negiranje genocida bio protiv Milorada Dodika.
“U značajnom broju tih predmeta mi smo donijeli tužilačke odluke i one su do sada sve bile negativne i tužioci su objasnili iz kojih razloga su donijeli te negativne odluke”, izjavio je Kajganić.
“Najveći broj prijava (za negiranje genocida) se odnosi na gospodina @MiloradDodik U značajnom broju tih predmeta mi smo donijeli tužilačke odluke i one su do sada sve bile negativne”, izjavio je za @RTRSvijesti glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić pic.twitter.com/jOddd8PBpf
— Istraga.ba (@IstragaB) April 13, 2023
Podsjetimo, u julu 2021. godine visoki predstavnik Valentin Inzko je dopunio Krivični zakon BiH odredbama koje se odnose na negiranje genocida i drugih presuđenih zločina. Evo šta piše u tim odredbama.
“Ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja kazneno djelo iz stavka (1) ovog člana,
kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(3) Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Ko kazneno djelo iz stavka (1) do (3) ovog članka izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje jedne godine.
(5) Ako je kazneno djelo iz stavka (1) do (3) ovog članka počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.
(6) Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine”, navedeno je u odredbama Krivičnog zakona BiH.
Tužilaštvo BiH pod vodstvom Milanka Kajganića do sada nije optužilo nijednu osobu na osnovu ove odredbe. Podsjetimo na slučaj Dodikovog savjetnika Radovana Kovačevića.
“Jasno i odgovorno tvrdim da se u Srebrenici nije dogodio genocid, da zločin koji se dogodio u Srebrenici ne može da se kvalifikuje kao genocid”.
Ova rečenica, koju je 6. septembra 2021. godine u programu FTV-a izgovorio Dodikov savjetnik Radovan Kovačević, za Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ne predstavlja negiranje genocida.
“Obavještavamo Vas da je ovo Tužilaštvo, u smislu odredbi iz člana 216., stav 3. Zakona o krivičnom postupku BiH, donijelo Naredbu o neprovođenju istrage da je Radovan Kovačević, savjetnik člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i portparol SNSD-a, zbog krivičnog djela Negiranje genocida, iz člana 145 a stav 3 i 7 KZ BiH, jer ne postoji osnov sumnje da je prijavljeno lice počinilo predmetno krivično djelo”, navedeno je u obavijesti koju je Tužilaštvo BiH dostavilo Ibri Bešliji, službeniku Federalne uprave policije koji je u septembru 2021. godine podnio krivičnu prijavu protiv Kovačevića zbog negiranja genocida u Srebrenici.
Obavijest i Naredbu o neprovođenju istrage protiv Dodikovog savjetnika potpisao je tužilac Kasim Halilčević. On u obrazloženju svoje odluke navodi da Radovan Kovačević u konkretnom slučaju nije imao namjeru “da uvrijedi pojedinca ili određenu skupinu ljudi, a da naročito nije imao namjeru da povrijedi činija osjećanja niti da bilo koga podstakne da učini nekome nešto nažao”.
(NAP/istraga.ba)
