Visoki predstavnik Christian Schmidt ponovo je posegnuo za svojim ovlastima.

Koristeći prvo koje mu pripada, nametnuo je odluku kojom osigurava ne samo da se održe opći izbori 2. oktobra, kako je i planirano, već je promijenio zakon kako bi osigurao da se trakavica u režiji Dragana Čovića, predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, više nikada ne ponovi.

Iako je došao u BiH pod “sjenkom sumnje”, iako je isticao da neće rado posezati za jednim od krajnjih instrumenata koji su mu na raspolaganju, vrlo brzo se suočio s time da nema izbora. A Schmidt, kao i svaki drugi čovjek na svijetu, ne voli biti dovođen u takvu situaciju, piše politicki.ba.

Ipak, prvi put ga je na to natjerao Milorad Dodik, politički lider bosanskih Srba.

Kako bi spriječio dalje manipulacije s državnim zemljištem, on je 12. aprila reagirao i nametnuo odluku kojom je izmijenio i dopunio Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine.

Uz nju, donio je i Nalog o obustavljanju primjene Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti.

Praktično, dvije “bonske ovlasti” realizirane su nepunih devet mjeseci od njegovog stupanja na dužnost visokog predstavnika.

I tada, kao i danas, Schmid je poručio da mu nije drago da mora posezati za Bonskim ovlastima, ali da ga je veći interes – građani BiH – nagnao na to.

Poručio je da će i dalje, kada mora, koristiti ovaj mehanizam.

U prvim javnim reakcijama, ambasadori Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država stali su uz Schmidta.

Iz američke ambasade poručeno je i da će “”međunarodna zajednica nastaviti koristiti alate koji su joj na raspolaganju za zaštitu integriteta i funkcionalnosti i Dejtonskih i institucija BiH.

Politički lideri koji prijete i jednom i drugom moraju biti pozvani na odgovornost”.

Tokom obraćanja javnosti danas Schmid je otkrio i jedan zanimljiv, mada sasvim logičan detalj.

On je u svoj ured jutros pozvao ministra finansija Vjekoslava Bevandu (HDZ BiH) i predsjednika Centralne izborne komisije Suada Arnautovića.

I onda je rekao da je tu vidio da je ono što je Vijeće ministara BiH jučer jednoglasno uradilo, neprovodivo! Stoga je odluka da se akt, kojim se CIK-u posuđuje 9,7 miliona – poništi.

Umjesto toga naredio je da se državnoj izbornoj komisiji dodijeli 12,58 miliona KM. Time je otklonio sve dileme da li će se opći izbori održati kada je i planirano – 2. oktobra. Nakon američkih sankcija jučer, Schmidtova reakcija novi je, teški poraz SNSD-a i Milorada Dodika i HDZ BiH i Dragana Čovića.

Ako se u najjačoj stranci bosanskih Srba glasno ne smije postaviti pitanje liderstva, u HDZ-u BiH je to neminovnost.

Čović je najmanje sedam godina potrošio kako bi sebe do kraja života ostavio u fotelji člana Predsjedništva BiH. Umeđuvremenu, propao je Aluminij, a desetine hiljada bosanskih Hrvata nepovratno je otišlo.

Prema porukama kako Amerikanaca, tako i Schmidta, sankcioniranje će se nastaviti.

I hoće!

Kako se budu približavali izbori, tako je za očekivati da se pojačavaju i kazneni mehanizmi međunarodne zajednice u BiH.Prije ruske agresije na Ukrajinu, BiH se opasno klatila pred ponorom novog rata.

To se stanje više ne smije dopustiti.

Prethodni članakPRIJAVA VSTV-u Optuženi iz ‘Dobrovoljačke’ traže zaštitu od proizvoljnog postupanja Tužilaštva BiH
Naredni članakJulska sjednica Ustavnog suda BiH u Brčkom bit će presudna: Mato Tadić, preko međunarodne sutkinje Hene Keller, nastoji prihvatiti apelaciju Borjane Krišto i srušiti Sud BiH