Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo je tokom 2025. godine za naknade apotekama za izdavanje lijekova na recept izdvojio ukupno 11.146.373 KM, što je osam posto više nego godinu ranije. Od tog iznosa privatnim ugovornim apotekama pripada znatno veći dio novca nego javnim Apotekama Sarajevo.
Samo u 2023. godini privatne apoteke realizovale su 4.144.437 recepata, za šta im je doznačeno 67,4 miliona KM, dok su Apoteke Sarajevo realizovale 1.414.053 recepta, uz naknadu od 24,7 miliona KM. Dakle, privatne apoteke u KS realizuju gotovo tri puta više recepata od javne ustanove.
Ovi podaci, posmatrani zajedno sa sve većim izdvajanjima za privatne bolnice i poliklinike, pokazuju da privatni zdravstveni sektor postaje sve značajniji korisnik sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja u Kantonu Sarajevo i Federaciji.
Tokom 2025. godine ZZO KS izdvojio je više od million maraka samo za dijagnostičke preglede i zdravstvene usluge koje osiguranici nisu mogli realizovati u javnim zdravstvenim ustanovama. Novac je doznačen na račune pet privatnih zdravstvenih ustanova: Opće bolnice ASA, Eurofarm Centra, Altamedica Bete, Poliklinike Atrijum i Poliklinike Dr. Al-Tawil.
Podaci iz Izvještaja o radu i finansijskom poslovanju ZZO KS za 2025. godinu pokazuju da su izdvajanja za ove namjene u stalnom porastu. Dok je tokom 2023. godine za takve usluge izdvojeno 275.944 KM, godinu kasnije taj iznos je povećan na 609.139 KM, da bi u 2025. dostigao 1.087.845 KM. Dakle, za samo dvije godine ukupan iznos je gotovo učetverostručen.
Najveći pojedinačni iznos u 2025. godini dobila je Poliklinika Dr. Al-Tawil – 406.892 KM. Slijede Eurofarm Centar sa 200.132 KM, Altamedica Beta sa 199.686 KM, Opća bolnica ASA sa 196.401 KM te Poliklinika Atrijum sa 84.734 KM.
Poređenje sa prethodnim godinama pokazuje i kako se mijenjala raspodjela novca među ugovornim ustanovama. Dr. Al-Tawil je 2023. godine dobio 220.498 KM, 2024. godine 405.130 KM, a prošle godine 406.892 KM. ASA Bolnici i Eurofarm Centru prošle godine je doznačeno gotovo 400.000 KM. Altamedica Beta je sa 26.350 KM u 2023. došla do 83.030 KM u 2024, odnosno 199.686 KM u 2025. godini. Atrijum je u istom periodu povećao sredstva sa 19.610 na 73.402, a potom na 84.734 KM.
Za godinu 6.000 pregleda u privatnim ustanovama u KS
U izvještaju Zavoda navedeno je da je tokom 2025. godine u privatnim zdravstvenim ustanovama realizovano ukupno 5.980 dijagnostičkih usluga u okviru programa za smanjenje listi čekanja. Najveći dio novca potrošen je na magnetnu rezonancu. Za 1.742 pregleda magnetnom rezonancom jednog segmenta tijela bez kontrasta izdvojeno je 448.565 KM, dok je za 931 pregled sa kontrastom plaćeno dodatnih 297.920 KM. Značajan iznos izdvojen je i za CT koronarografiju sa kontrastom – 294 pregleda koštala su 132.300 KM.
Kantonalni ZZO je finansirao i 714 ultrazvučnih pregleda abdomena u privatnim klinikama, 880 pregleda štitnjače, vrata i pripadajućih limfnih čvorova, 445 ultrazvučnih pregleda male zdjelice i urogenitalnog trakta, 380 pregleda muskuloskeletnog sistema, kao i CT preglede grudnog koša, abdomena i zdjelice, kolor dopler krvnih sudova, ultrazvuk srca i ergometriju. Privatne ustanove angažovane su nakon što je Ministarstvo zdravstva KS dostavilo listu deficitarnih usluga, a potom proveden javni poziv.
Dijagnostički pregledi nisu jedini osnov po kojem privatne zdravstvene ustanove dobijaju novac iz Zavoda zdravstvenog osiguranja KS. Dok se javni zdravstveni sistem suočava sa problemima dostupnosti porodične medicine i opterećenošću postojećih kapaciteta, prošle godine za pružanje usluga porodične medicine u privatnim zdravstvenim ustanovama izdvojeno je 775.079 KM, što je za 29 posto više u odnosu na godinu ranije, kada je za ovu namjenu doznačeno 602.447 KM.
Najveći iznos dobila je Poliklinika Atrijum – 517.366 KM, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na 389.875 KM iz 2024. godine. Eurofarm Centar dobio je 246.646 KM, u odnosu na 203.671 KM godinu ranije, dok je Poliklinički centar Sanasa dobio skromnih 11.067 KM, naspram 8.901 KM iz 2024.
Ugovori sa ovim ustanovama odnose se na ukupno sedam timova porodične medicine: tri u Atrijumu, dva u Eurofarmu i dva u Sanasi. Finansiranje se vrši prema modelu kapitacije, odnosno broju i starosnoj strukturi osiguranika registrovanih kod pojedinih timova.
Federalni zavod finansira usluge 12 privatnih ustanova
Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja je tokom 2025. godine iz sredstava Fonda solidarnosti finansirao zdravstvene usluge u Federaciji BiH u ukupnom iznosu od 97,9 miliona KM, što je za 10,7 miliona KM više nego godinu ranije. Ugovori su zaključeni sa 24 zdravstvene ustanove – 18 javnih i šest privatnih, za pružanje usluga iz oblasti kardiologije i kardiohirurgije, neurohirurgije, ortopedije i traumatologije, radioterapije, transplantacije, torakalne hirurgije i drugih specijalističkih oblasti. Pored toga, za program biomedicinski potpomognute oplodnje zaključeni su ugovori sa još šest privatnih ustanova i Kantonalnom bolnicom Zenica. Među konkretnim odobrenim iznosima navedenim u revizorskom izvještaju je 450.000 KM za ASA Bolnicu – 50.000 KM za ortopediju i 400.000 KM za vaskularnu hirurgiju.
Programom je bilo predviđeno da se obim usluga raspoređuje prema broju osiguranika koji gravitiraju pojedinoj ustanovi, njenim kapacitetima i kadrovskoj osposobljenosti. Ipak, revizori su u izvještaju o poslovanju federalnog Zavoda konstatovali: „Planom obima zdravstvenih usluga utvrđen je obim zdravstvenih usluga, te zdravstvene ustanove u kojima će se ove usluge obavljati. Međutim, nije prezentirana dokumentacija na osnovu koje smo mogli utvrditi na koji način je Zavod utvrdio ugovoreni obim zdravstvenih usluga koje će vršiti svaka verificirana zdravstvena ustanova. Navedeno ima veći značaj posebno uzevši u obzir postojeće liste čekanja za izvršavanje pojedinih zdravstvenih usluga.“
Iz federalnog Zavoda navode da su u 2024. godini za privatne zdravstvene ustanove izdvojili ukupno 23,5 miliona KM, a za javne zdravstvene ustanove 229,7 miliona KM. Pet privatnih ustanova su tada imale ugovore u osnovnom programu: Medical Institute Bayer Tuzla, Centar za srce KM Sarajevo, Poliklinika Vitalis Mostar, Specijalna bolnica Dr. Solaković i Plava poliklinika Tuzla. Međutim, ugovori sa ovim ustanovama nisu javno dostupni i nije poznato koliko se tačno godišnje izdvaja novca za njihove usluge. Ni u revizorskom izvještaju za 2025. godinu nisu navedeni pojedinačni konačni iznosi za privatne ustanove koje imaju ugovor sa Zavodom.
Pitanje je da li se paralelno sa sve većim ulaganjima u privatni sektor dovoljno radi na jačanju javnih zdravstvenih ustanova, kako građani ne bi bili primorani da na preglede čekaju mjesecima, odnosno da zdravstvene usluge traže izvan javnog sistema. Privatne ustanove u Kantonu Sarajevo i Federaciji ulaze u finansiranje čitavog niza dijagnostičkih usluga iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, pa iako i dalje najveći dio novca kantonalnog i federalnog ZZO odlazi na finansiranje javnog sektora, stiče se dojam kako se istovremeno ne rješavaju sistemski problemi nedostatka opreme, kadra i kapaciteta u javnom zdravstvu.
