Ja sam vrlo ubijeđen da će sljedeći 9. januar izgledati drugačije“ – ovo je izjavio visoki predstavnik Christian Schmidt prije dvije godine u intervjuu za N1. Kako će to konkretno obilježavanje neustavnog dana RS-a „izgledati drugačije“, Schmidt tada nije pojasnio. Ali, njegova izjava je svakako bila tačna. U Banjoj Luci jučer i danas proslava još jednog 9. januara, na čelu sa šefom parade Miloradom Dodikom koji, iako više formalno nije predsjednik entiteta RS, suštinski to i dalje jeste.
Deveti januar danas izgleda bitno drugačije nego prije – recimo, ove je godine tokom svečanog defilea Dodik na ulice izveo specijalizovana taktička borbena vozila „Despot“ i „Vihor“, opremljena savremenim naoružanjem i balističkom zaštitom, kako je izvijestio RTRS. Osim toga, upriličen je i „spektakularan prelet“ helikoptera Uprave za vazduhoplovstvo, a Dodik je na sinoćnjem derneku nakon svečane akademije zajedno sa svojim američkim lobistom Rodom Blagojevichem zapjevao „Tamo daleko“, što je bila jedinstvena prilika da po prvi put vidimo Blagojevicha kako reve na maternjem jeziku. Istina, neke se stvari nisu promijenile u odnosu na ranije godine – naprimjer, Milorad Dodik je na pitanje novinara FTV-a kako misli obilježiti 9. januar kada je Ustavni sud BiH u dva navrata taj datum proglasio neustavnim, tradicionalno odgovorio: „J.be mi se za Ustavni sud“, i u prazničnom duhu veselo nastavio sa planiranim aktivnostima i postrojavanjem ešalona.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine također nije iznevjerilo svoju višegodišnju tradiciju. Ni ove godine, barem koliko je javnosti poznato, nisu formirali predmet zbog kršenja Krivičnog zakona BiH protiv organizatora parade u Banjoj Luci. Prema izmjenama KZ BiH, koje je u julu 2023. nametnuo visoki predstavnik, svaka službena ili odgovorna osoba koja je uključena u organizovanje neustavnog dana RS je krivično odgovorna za nepoštivanje odluke Ustavnog suda BiH. Za to djelo predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, te izricanje mjera zabrane vršenja službe. No, za državno Tužilaštvo ova zakonska odredba kao da ne postoji. Za njih, također, ne postoji ni zabrana veličanja ratnih zločinaca koju je nametnuo Schmidtov prethodnik Valentin Inzko, pa tako ne vide ništa sporno u tome što se po bh. gradovima postavljaju spomen-ploče, murali i spomenici u čast Ratka Mladića, Radovana Karadžića i drugih presuđenih zločinaca, utemeljitelja Republike Srpske.
Što se tiče američke administracije, i u tom pogledu obilježavanje 9. januara izgleda sasvim drugačije nego prošle godine. Dodik i ostali zvaničnici iz RS-a 2025. su bili pod sankcijama OFAC-a zbog obilježavanja neustavnog praznika – nekoliko mjeseci kasnije te sankcije su, bez puno objašnjenja, ukinute kao da nikada nisu ni postojale. A ove godine je još nešto drugačije, iako možda ne pretjerano iznenađujuće – paralelno sa ukidanjem američkih sankcija, političari iz Federacije BiH su mahom odustali od burnih reakcija i osuđujućih izjava upućenih zvaničnicima RS-a zbog obilježavanja 9. januara, kakve smo mogli čuti ranije. S izuzetkom ministra Rame Isaka, koji je ostao usamljen u svojoj današnjoj oštroj reakciji, predstavnici vlasti u Federaciji su se zdušno prihvatili lopatanja snijega po Sarajevu i svjesno odlučili da iz pragmatičnih pobuda (čitaj: saradnje sa SAD, našim „najvažnijim strateškim partnerom i prijateljem“, što bi rekao Elmedin Konaković) ignorišu 9. januar ukrašen defileom oklopnih vozila u Banjoj Luci. Sa druge strane, i Dodik je kao dio svoje nagodbe sa Amerikancima ove godine napravio „ustupak“ ponešto ublaženom retorikom i isticanjem u prvi plan tradicionalnih i kulturnih vrijednosti, umjesto poruka o referendumu, secesiji entiteta RS i ujedinjenju sa Srbijom, kakve je do sada otvoreno zagovarao. U tome mu je pomogao i premijer Srbije Đuro Macut koji je tokom svečane akademije u Banjoj Luci održao neobično blag i umjeren govor, više puta naglasivši da Srbija podržava cjelovitu BiH sa tri konstitutivna naroda i RS kao „ravnopravan entitet u okviru BiH”.
Ukratko, Christian Schmidt je bio potpuno u pravu – 9. januar danas zaista izgleda drugačije. Drugačije je jer se više niko ni ne pretvara da imamo državu, zakone i institucije koje bi trebale reagovati na kršenje tih zakona. Drugačije je jer se neustavni praznik danas obilježava uz prešutnu saglasnost onih koji su do jučer bili najglasniji u pozivima pravosuđu da reaguje, gromoglasnu tišinu tužilaštava i međunarodne zajednice i kolektivni dogovor da se glave okrenu na drugu stranu dok ne završi banjalučka parada. Jer, ne pada snijeg da pokrije brijeg, nego da se pod njim lakše sakriju oklopna vozila, neustavni praznici i lopate Sabine Ćudić koje marljivo čiste političku savjest.
