Hrvatska ne odustaje od slanja svojih vojnika u mirovnu misiju u Bosnu i Hercegovinu. Ukoliko, pak, ne bude dopušten njihov angažman, hrvatski zvaničnici prijete čelnicima NATO-a “budućim operacijama”. Naime, Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman poslao je 14. oktobra pismo generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu kojim ga “upozorava” da bi jedinstvo NATO-a moglo biti ugrožene ukoliko Hrvatskoj bude uskraćeno da pošalje svoje vojnike u mirovnu misiju u BiH. Istraga.ba je u posjedu ovog pisma i u nastavku ćemo izdvojiti ključne detalje.
“U kontekstu nedavnih diskusija unutar NATO-a o alternativnim scenarijima za osiguranje stabilnog i sigurnog okruženja u Bosni i Hercegovini u slučaju mogućeg veta na produženje mandata EUFOR-ove operacije Althea u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, želio bih ponoviti stav hrvatske Vlade po pitanju sudjelovanja Hrvatske u svim misijama i operacijama NATO-a, a posebno u mogućoj misiji NATO-a u Bosni i Hercegovini. Ostaje principijelan stav Hrvatske da sudjelovanje u takvoj misiji mora biti otvoreno za sve saveznike, jer je to naše inherentno pravo, što je sadržano u preambuli Sjevernoatlantskog ugovora kroz odlučnost da ujedinimo napore za kolektivnu odbranu i za očuvanje mira i sigurnost”, napisao je Grlić-Radman.
Hrvatski ministar dalje navodi da “ne postoje bilo kakve pravne i političke prepreke ili zabrinutosti za učešće Hrvatske u bilo kojoj misiji ili operaciji NATO-a”. Osim toga, ističe dalje Grlić-Radman, moguće isključenje Hrvatske ne bi bilo samo diskriminatorno za saveznika, već bi saveznika, u ovom slučaju Hrvatsku, stavilo u nepovoljan položaj u odnosu na moguće operativne partnere.
“To bi bilo u suprotnosti sa obavezama, pravima i odgovornostima koje proizilaze iz našeg članstva u NATO-u. Vjerujemo da vaš stav u vezi sa učešćem još jednog saveznika u NATO misiji u Iraku govori u prilog našem stavu. Nadalje, takva diferencijacija mogla bi biti politički veoma štetna za savezničko jedinstvo i solidarnost, postavljajući štetan presedan za buduće napore našeg Saveza. S obzirom na trenutno pogoršanu sigurnosnu situaciju u Evropi, koju je donijela ruska agresija na Ukrajinu, te imajući u vidu destabilizirajuće djelovanje trećih strana na Zapadnom Balkanu općenito, a posebno u Bosni i Hercegovini, slanje poruke o razjedinjenosti saveznika bilo bi posebno opasno”, navodi ministar vanjskih u europskih poslova Republike Hrvatske.
Grlić-Radman podsjeća “da je Hrvatska bila ključna u pružanju podrške, vojne i humanitarne pomoći i konačno uspostavljanju i implementaciji mira u zemlji devedetih godina”.
“Stoga se moraju osigurati pravedna, poštena i razborita pravila o učešću svih saveznika u svim operacijama i misijama koje vodi NATO, uključujući i potencijalnu novu misiju NATO-a u Bosni i Hercegovini. Budući da Vlada Republike Hrvatske cijeni vaše vodstvo i posvećenost uspjehu našeg Saveza, vjerujem da možemo računati na vašu podršku u ovom pitanju u korist savezničkog jedinstva, kao i stabilnosti i sigurnosti Bosne i Hercegovine”, zaključio je Radman.
U dodatku nazvanom – pismo o stajalištu, Hrvatska podržava angažman snaga EUFOR-a u BiH.
“Ipak, gotovo trideset godina nakon potpisivanja Sporazuma, potencijalno sudjelovanje Hrvatske u operaciji još uvijek se osporava na temelju posebne odredbe Sporazuma, unatoč temeljnoj promjeni konteksta i međunarodnog statusa Hrvatske. Riječ je o odredbi člana 3. Aneksa 1A Sporazuma (Povlačenje stranih snaga), koji propisuje da su sve snage koje nisu lokalnog porijekla, bez obzira da li su pravno i vojno podređene Republici Bosni i Hercegovini ili ne”, navedeno je u dopunskom aktu koji je sastavni dio Grlić-Radmanovog pisma.
Dalje se navodi da “ne postoje ni formalne ni faktičke prepreke da Hrvatska doprinese operaciji, a argument da bi time EU prekršio međunarodno pravo je potpuno neutemeljen”.
“Ulaskom u NATO i EU, Republika Hrvatska je preuzela nove obveze, prava i odgovornosti prema EU i NATO misijama i operacijama koje proizlaze iz punopravnog članstva u obje organizacije. Svaki pokušaj da se spriječi Hrvatska u ostvarivanju ovih prava, obveza i odgovornosti u ovom kontekstu predstavlja diskriminatornu praksu, zanemaruje izmijenjeno političko i pravno okruženje i krši načelo ravnopravnosti država članica kao temeljno načelo Europske unije.”, navedeno je u dokumentu.
