Evropska komisija objavila je izvještaj za Bosnu i Hercegovinu za period od 15. juna 2023. do 1. septembra 2024. godine. Kompletan izvještaj možete pročitati na ovom linku.
Komisija navodi da su institucije zadužene za proces integracije već uglavnom u funkciji, da je Vijeće ministara preduzelo akcije za usvajanje reformi vezanih za EU sa vidljivim rezultatima prije izvještaja Komisije u martu 2024. godine, da bi nakon toga pozitivne reforme bile zaustavljenje.
Bosna i Hercegovina je napravila određeni napredak u reformi javne uprave (PAR).
Iz Komisije smatraju da BiH ima određeni nivo pripremljenosti za implementaciju pravne stečevine EU i evropskih standarda u oblasti pravosuđa i osnovnih prava. Ograničeni napredak je postignut tokom izvještajnog perioda.
“Trajni i očigledni znaci pogoršanja i dalje zahtjevaju hitne mjere za jačanje integriteta i povratak javnog poverenja u pravosudni sistem. Loše funkcionisanje pravosudnog sistema je i dalje podrivalo prava građana i borbu protiv korupcije. U januaru 2024, uklonjena je prepreka pristupu ličnih podataka za vanjske eksperte zadužene za praćenje sistema izjava o imovini iz Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV); pravo VSTV-a da pristupi dodatnim informacijama od fizičkih i pravnih lica još uvijek treba da se pojača. Nacrt novog Zakona o VSTV-a treba da bude u skladu sa privremenim mišljenjem Venecijanske komisije iz juna 2024. Bosna i Hercegovina treba da podnese revidirani nacrt za dalju procjenu i potpuno usaglasi nacrt zakona sa njegovim preporukama prije usvajanja u Parlamentu. Skupština entiteta Republike Srpske treba hitno da imenuje dva upražnjena mjesta za sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, navodi se u izvještaju.
Komisija ističe da Zakon o sprečavanju sukoba interesa BiH, usvojen u martu 2024., predstavlja značajan korak naprijed, iako nije još u potpunosti u skladu sa evropskim standardima.
“Selektivno i netransparentno sudsko praćenje u slučajevima korupcije od javnog značaja je uzrok značajne zabrinutosti, zajedno sa pritiscima i zastrašivanjem, što se vidi u nizu slučajeva na visokom nivou. Rezultati u borbi protiv korupcije i dalje su slabi zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja”, navodi se.
Ističu da broj pravosnažnih presudama u predmetima korupcije na visokom nivou ostaje nizak.
“Jedan značajan izuzetak je pravomoćna presuda u predmetu Novalić i drugi”, stoji u izvještaju.
Smatraju da nije bilo napretka u garantovanju sloboda izražavanja i medija, te zaštiti novinara.
“Nastavljen je politički pritisak, zastrašivanje i uznemiravanje prema novinarima, uključujući fizičke i verbalne napade, bez odgovarajućeg institucionalnog praćenja. Politički utjecaj na javne emitere traje, a njihova finansijska održivost je sve više ugrožena. Zakon o javnom RTV sistemu ostaje nepromijenjen, a entitetsko zakonodavstvo još uvijek nije usklađeno sa ovim zakonom. Kriminalizovanje klevete u entitetu Republika Srpska i dalje ozbiljno utiču na slobodu izražavanja i medija i ima zastrašujući efekat. Zakonodavna inicijativa Kantona Sarajevo o sankcijama za internet ‘lažne vijesti’, ako se usvoje, mogle bi se zloupotrijebiti za ograničavanje slobode medija. Sve takve norme moraju se u potpunosti poštovati standarda slobode izražavanja”, navodi se.
U kontekstu donošenja Zakona o sprečavanju pranja novca i suzbijanja finansiranja terorizma Komisija smatra da je napravljen određeni napredak. Smatraju da je upravljanje migracijama nastavilo da se poboljšava.
Postignut je određeni napredak u smislu borbe protiv organizovanog kriminala, posebno usvajanjem Zakona o borbi protiv pranja novca, operacijama koje podržava Europol i poboljšanim kapacitetima za kordinaciju Tužilaštva.
“Sistemski nedostaci ostaju u operativnoj saradnji i kapacitetu zakona Agencije za provođenje istrage zbog neusklađenog krivičnog zakonodavstva, slabog institucionalnog koordinacija i nedostatak resursa. Finansijske istrage i zapljene i konfiskacije imovine ostaju nedovoljne. Proaktivan pristup je neophodan za zaustavljanje kriminalne infiltracije u politički, pravni i ekonomski sistem”, navodi se.
Komisija ističe da je ekonomski rast usporen na oko 1,6 posto u 2023. godini.
“Tržište rada je ostalo otporno, ali značajni odlazak radnika dovodi do nedostatka radne snage. Javni sektor je i dalje bio neefikasan i predimenzioniran. Poslovno okruženje trpi od fragmentiranog unutrašnjeg tržišta i slabe vladavine prava. Politički zastoji, nedostatak saradnje među različiti nivoi vlasti, a otpor entiteta i kantona nastavio je odlagati neophodne strukturalne reformama”, stoji u izvještaju.
U izvještaju se ističe da kvalitet obrazovanja i dalje ostaje neadekvatan te da zemlja nastavlja da zaostaje u energetskoj i digitalnoj tranziciji.
“Međutim, došlo je do određenih strukturnih prilagodbi, s
fokus dodane vrijednosti zemlje se kreće ka uslugama kao što su trgovina, IT i turizam. Ekonomska integracija sa EU je i dalje visoka, ali ukupna trgovina je ispod potencijala”, smatraju iz Evropske komisije.
Javne nabavke su i dalje podložne nepravilnostima i podložne korupciji. Selektivno i netransparentno sudsko postupanje u slučajevima korupcije u javnim nabavkama uzrok je značajne zabrinutosti.
