Ukoliko ne dobije svoje (para)vojne formacije i pravosuđe, Republika Srpska će aktivirati pravo na samoopredjeljenje. A ako, pak, dobiju svoje vojne i pravosudne institucije, državnim organima će SILOM biti zabranjeno djelovanje na teritoriji Republike Srspke. Sve je ovo navedeno u strateškim dokumentima koje je u četvrtak navečer usvojio Glavni odbor SNSD-a. Istraga.ba u posjedu je ovih dokumenata i u nastavku ih ekskluzivno objavljujemo.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je u četvrtak najavio da RS započinje prioces “vraćanja nadležnosti” sa nivoa Bosne i Hercegovine. Evo šta piše u Informaciji o prenesenim nadležnostima RS-a na nivo BiH i postupku vrćanja nadležnosti koja je razmatrana na sjednici SNSD-a.
“Ovaj proces, također, uključuje donošenje odluke o proglašenju ništavnim zakona o Sudu, Tužilaštvu i svim drugim aktima koje je nametnuo Visoki predstavnik i usvojila Parlamentarna skupština BiH. Nakon toga slijedi zabrana rada organa i institucija nastalih iz tih zakona na prostoru RS sa utvrđenim rokom u kojem treba same da odsele, a ako ne odsele, putem intervencije organa Republike Srpske“, navedeno je u ovom dokumentu.
Način djelovanja institucija Republike Srpske detaljno je razrađen. Tako u Informaciji SNSD-a piše da bim u narednim sedmicama, Vlada RS trebala uputiti u Narodnu skupštinu RS set zakona kojima će biti vraćane nadležnosti RS, a kojima će Bosna i Hercegovina biti vraćena na ustavno stanje.
“Jedini način za opstanak Bosne i Hercegovine jeste poštivanje Ustava BiH. U suprotnom, ako ovakav realan i svrsishodan pristup Republike Srpske naiđe na osporavanje, Republika Srpska će aktivirati pravo naroda na samoopredjeljenje“, navedeno je u Informaciji o prenesenim nadležnostima RS-a na nivo BiH i postupku vrćanja nadležnosti.
Ovaj strateški dokument je, rekosmo, usvojen 28. oktobra 2021. godine, na sjednici Glavnog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske održanoj na Palama.
Osim ove Informacije, Glavni odbor SNSD-a je, na tridesetu godišnjicu osnivanja skupštine srpskog naroda u BiH (24. 10. 1991), usvojio i Deklaraciju o ustavnim principima.
“Republika Srpska”, piše u preambuli usvojene Deklaracije, “polazeći od jasne podjele nadležnosti između BiH i entiteta po članu 3.3.a. Ustava BiH po kojoj sve vladavine i ovlaštenja koje u ovom Ustavu nisu izričito dodijeljene institucijama BiH, pripadaju entitetima, koristeći suprematiju člana 3.3. nad svim ostalim odredbama Ustava BiH, putem Narodne skupštine RS donosi Deklaraciju o ustavnim principima”.
Kompletnu Deklaraciju možete pročitati ukoliko kliknete ovdje, a u nastavku teksta ćemo citirati i obraditi ključne detalje ovog SNSD-ovog dokumenta usvojenog četiri dana nakon tridesete godišnjice osnivanja skupštine srpskog naroda BiH.
“Svi zakoni koje je nametnuo Visoki predstavnik su neustavni, jer nisu doneseni po predviđenoj ustavnoj proceduri od strane Parlamentarne skupštine. Svi nametnuti zakoni koje je potvrđivala Parlamentarna skupština BiH, pozivajući se na član 4.4.a. Ustava BiH su neustavni”, piše u okviru tačke 8. paljanske Deklaracije SNSD-a.
Ključna pitanja razrađena su u okviru tačke 10 ovog dokumenta. SNSD namjerava osnovati svoju vojsku, svoje pravosuđe i svoju instituciju koja će ubirati (indirektne) poreze.
“Odbrana i vojska po Dejtonskom sporazumu su nadležnost entiteta, što potvrđuje član 5.5. Ustava BiH: “Svaki član Predsjedništva BiH, po službenoj dužnosti, ima ovlaštenja civilnog komandovanja oružanim snagama. Nijedan entitet ne smije prijetiti ili koristiti silu protiv drugog entiteta, a oružane snage jednog entiteta, ni pod kojim uslovima, ne smiju ulaziti ili se zadržavati na području drugog entiteta bez saglasnosti vlade drugog entiteta i Predsjedništva BiH”. Ustav BiH ne predviđa “oružane snage BiH”, niti daje ustavni osnov za postojanje oružanih snaga BiH. Aneks 1-A Dejtonskog sporazuma u članu 1.2. kao ciljeve obaveza strana potpisinica – “Republika BiH” (koja po Dejtonskom sporazumu više ne postoji) Republike Srpske i Federacije BiH, navodi “uspostavljanje trajnog prekida neprijateljstva”, nastavljajući tekstom: “nijedan entitet ne smije prijetiti ili koristiti silu protiv drugog entiteta, a oružane snage jednog entiteta ni pod kojim uslovima ne smiju ulaziti ili se zadržavati na području drugog entiteta bez saglasnosti vlade ovog drugog entiteta i Predsjedništva BiH”, navedeno je pod tačkom 10.1. Deklaracije SNSD-a.
U okviru tačke 10.2. obrađeni su indirektni porezi, odnosno način finansiranja institucija Bosne i Hercegovine.
“Ustav BiH, članom 8, jasno određuje način finansiranja troškova zajedničkih institucija BiH putem budžeta BiH, po kome Federacija osigurava dvije trećine, a Republika Srpska jednu trećinu prihoda potrebnih za budžet, osim ukoliko se prihodi prikuopljaju na način koji je utvrdila Parlamentarna skupština. Time nije stvoren ustavni osnov za donošenje zakona kojim se BiH daju izvorni prihodi, već samo mogućnost da Parlamentarna skupština za neki godišnji budžet odredi drugi omjer koji nije 2/3 naprema 1/3. Sporazum o nadležnostima u oblasti indirektnog oporezivanja nikada nije objavljen u Službenom glasniku BiH, pa time nije ni stupio na snagu i nije mogao biti osnov za donošenje Zakona o indirektnom oporezivanju”, piše u Deklaraciji.
Kada je u pitanju pravosuđe, u Deklaraciji se podsjeća na zaključke NSRS-a od 25. februara 2004. godine.
“U pogledu Sporazuma o prenošenju određenih odgovornosti entiteta kroz osnivanje VSTV-a BiH, zahtijevano je da se “kroz zakon ugrade rješenja koja će institucionalno i suštinski sačuvati uticaje entiteta, što podrazumijeva formiranje podsavjeta entiteta, sa jasno definisanom ulogom i procedurom njihovog rada u odnosu na VSTV BiH, da se tekst Sporazuma prije potpisivanja uskladi sa terminologijom iz Ustava i da sjedište VSTV-a bude u srpskom (istočnom) Sarajevu. Ukoliko suština ovih zaključaka ne bude sadržana u Prijedlogu zakona o VSTV-u BiH, Narodna skupština RS će povući svoju saglasnost na ovaj Sporazum, na isti način kako je dala”, navedeno je u dokumentu koji je u četvrtak usvojio Glavni odbor SNSD-a.
Nadalje, u Deklaraciji se pozivaju na odluku Ustavnog suda BiH broj 17/05 od 24. maja 2006. godine, citirajući navod da međuentitetski sporazumi nisu dio Ustava BiH. Stoga će SNSD Narodnoj skupštini predložiti i određene zaključke u vezi sa nadležostima.
“Narodna skupština zadužuje Vladu RS da, u koordinaciji sa predsjednikom RS, pripremi tekst Ustava RS kojim će potvrditi sva nadležnosti RS, izuzimajući nadležnosti koje po Ustavu BiH pripadaju BiH. Novim ustavom RS, između ostalog, Banja Luka će biti određena kao glavni grad RS, a Pale kao prijestonica RS”, navedeno je u Deklaraciji.
