Parlamentarna većina u Federaciji BiH koju je predvodio SDP je 2012. godine pokušala imenovati sva četiri člana Upravnog odbora Radiotelevizije Federacije BiH (RTV FBiH) čemu su se tada usprotivili OHR, Ambasada SAD-a, EU Delegacija i OSCE u BiH, rekavši da to nije u skladu sa vladavinom prava. Danas vlast pokušava učiniti isto. Ništa se u zakonskom smislu nije promijenilo, osim stava OHR-a da nešto što je 2012. bilo nezakonito danas više nije.
Komisija za izbor i imenovanje Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta FBiH nedavno je raspisala javni konkurs za imenovanje sva četiri člana Upravnog odbora RTV FBiH u kojem trenutno funkciju obavlja samo Goran Samardžić, dok su tri mjesta upražnjena.
Visoki predstavnik Christian Schmidt oglasio se u vezi s tim rekavši da nije sporno imenovanje sva četiri člana.
“Član Upravnog odbora koji se nalazi u posljednjoj godini četverogodišnjeg mandata obavlja dužnost njegovog predsjednika. Da bi ovo tijelo funkcioniralo, potrebna je ili većina glasova svih njegovih članova ili njihov konsenzus o nizu pitanja. Istovremeno, u svojim prijelaznim odredbama Zakon je predvidio imenovanje svih članova prvog upravnog odbora na mandate različitog trajanja kako bi se omogućilo imenovanje po jednog člana svake godine i predvidjela godišnja promjena predsjednika ovog tijela. Međutim, više od deset godina u Upravnom odboru RTFBiH nalazi se jedan član u tehničkom mandatu, a više od deset godina Parlament Federacije BiH nikoga nije imenovao u ovo tijelo. Budući da zakon ne predviđa dugoročna neimenovanja u ovo tijelo, potrebno ga je tumačiti u skladu sa ciljem koji je postavilo zakonodavno tijelo, a taj cilj je u ovom slučaju potpuno operativan upravni odbor i njegovo nesmetano funkcioniranje. Ovo je jedini način da se rad Upravnog odbora RTFBiH vrati u zakonske okvire i omogući pun kapacitet i rad ovog tijela, a da se pritom ne narušava princip sukcesivnih imenovanja”, naveli su iz OHR-a.
Međutim, 2012. godine u Upravnom odboru također je sjedio samo jedan član, a federalna vlast je pokušala imenovati sva četiri čemu su se zajedničkim saopštenjem usprotivili OHR, EU Delegacija, američka ambasada u BiH i OSCE.
“Najnovije aktivnosti u Parlamentu Federacije BiH izazvale su zabrinutost u smislu obaveza Bosne i Hercegovine u oblasti neovisnosti medija i vladavine prava. Posebno, pokušaji zamjene svih članova Upravnog odbora RTV-a FBiH (Radiotelevizije Federacije BiH) jednim potezom, u suprotnosti su s principima dobrog upravljanja i zakonom o RTV-FBiH, te narušavaju neovisnost FTV-a. S obzirom na to da će Evropska unija obaviti evaluaciju stepena ispunjenja obaveza od strane Bosne i Hercegovine u oblasti postizanja neovisnosti medija u sklopu procesa pridruživanja, te s obzirom na to da predstavnik OSCE-a za slobodu medija stalno prati aktivnosti BiH u oblasti poštivnja svojih obaveza u smislu slobode medija, danas zajednički urgiramo na zvaničnike Federacije BiH da osiguraju imenovanje kompetentnih, nepristranih profesionalaca u Odbor FTV-a, u skladu s postojećim zakonima”, navodi se u zajedničkoj izjavi iz decembra 2012. godine.
Zakon o Javnom servisu Radio-televizije Federacije BiH u prijelaznim i završnim odredbama (član 65.) kaže da mandat članova Upravnog odbora traje četiri godine i da se samo tokom prvobitnog imenovanja mogu imenovati sva četiri člana Upravnog odbora i to na način da jedan član bude imenovan na četiri godine, jedan na tri godine, jedan na dvije i jedan član na godinu dana.
Nije moguće nakon prvobitnog imenovanja danas učiniti isto, a čega je međunarodna zajednica bila svjesna 2012. godine rekavši da je takav pokušaj u suprotnosti sa principima “dobrog upravljanja i zakonom o RTV-FBiH” te da “narušava nezavisnost” FTV-a.
Postavlja se pitanje zašto se vladajućoj koaliciji u Federaciji toliko žuri da imenuje sva četiri člana Upravnog odbora s obzirom da do kraja mandata može izabrati minimalno tri?
Zato što je za imenovanje i razrješenje generalnog direktora potreban konsenzus članova Upravnog odbora, odnosno nije moguće preglašavanje, a generalni direktor ima odlučujući utjecaj na uređivačku politiku s obzirom na to da postavlja urednika informativnog programa.
Trenutna parlamentarna većina u Federaciji BiH, baš kao i ona 2012., pokušava učiniti identičnu stvar, s jednom razlikom, da ima podršku OHR-a, koji je već na slučaju Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH pokazao da je sklon mijenjanju stavova o suštinskim pitanjima.
