Posljednju plaću uposlenici BHRT-a primili su 8. aprila za mjesec mart. Na prvu, reklo bi se, kako su se stvari na Državnom javnom radio-televizijskom servisu popravile, ali u stvarnosti nije tako. Tačnije, radnici su dobili “golu” plaću. Bez toplog obroka, bez uplaćenih doprinosa na plaću. To znači da im nisu uplaćeni ni doprinosi za zdravstvo. Valjda su radnici dužni plaću dati ljekarima u privatnom sektoru kad već ne mogu koristiti javno zdravstvo.

No, u isto vrijeme menadžment BHRT-a na čelu sa generalnim direktorom Belminom Karamehmedovićem ponaša se kao da su riješeni svi problemi. Krajem februara Samostalni sindikat radnika u BHRT-u oglasio se saopćenjem za javnost u kojem ponavljaju svoje zahtjeve.

“Tražimo da se pronađe sistemsko rješenje i potpiše Ugovor kojim će se osigurati: povećanje plaće, toplog obroka, uplata doprinosa i poboljšanje uslova rada. Pozivamo sve odgovorne na odgovornost prema uposlenicima Javnog servisa BiH.

Gospodo, po ko zna koji put ponavljamo Vam, dobro razmislite, u pitanju je egzistencija oko 800 uposlenih od kojih 60 posto prima plaću od 600 do 900 KM. Ta sredstva su socijalna davanja, za režije i lijekove a ne za život dostojan čovjeka”, apelovao je tada Sindikat. A onda je uslijedila neobična šutnja.

Patria je generalnom direktoru BHRT-a Karamehmedoviću i direktoru BHT1 televizije Mariju Vrankiću uputila nekoliko pitanja u vezi ovih problema, ali i oko realizacije prijenosa ceremonije Večernjakov pečat u organizaciji Večernjeg lista 17. maja. No, i jedan i drugi danima ignorišu naš upit.

A evo šta je problem.

Generalni direktor BHRT-a i direktor BHT1 stavili su na raspolaganje tri studija RTV doma, ljudstvo, tehniku i to HD koju će vjerovatno morati iznajmiti zbog realizacije prijenosa manifestacije Večernjeg lista koji je u 100 postotnom privatnom vlasništvu.
Karamehmedovića i Vrankića smo pitali koja je ekonomska opravdanost realizacije prijenosa Večernjakovog pečata, da li je potpisan ugovor o međusobnim pravima i obavezama i kolike troškove ima BHRT s obzirom da se program uživo radi sa tri lokacije (Sarajevo, Mostar, Banja Luka), ko plaća ljude koji su angažirani na ovom projektu.

Ono što je još poraznije u ovom slučaju je da prema planiranom scenariju svi voditelji i novinari koji će voditi manifestaciju i javljati se u program tokom prijenosa, moraju govoriti na hrvatskom jeziku, bez obzira što nisu Hrvati ili što inače ne govore hrvatski jezik.

Zanimalo nas je ko je to naredio.

Cijeli program osmislila je Valentina Rupčić, urednica u Večernjem listu i član Upravnog odbora BHRT-a. Rupčić i Jozo Pavković, direktor Večernjakovog pečata i glavni urednik Večernjeg lista u BiH bili su za istim stolom sa šefom HDZ-a Draganom Čovićem kada je obilježena večer HŠK Zrinjski 11. aprila.

Cijeneći poruke video spota koje ovih dana emituje BHT1 da su tu zbog građana, da ih informišu, pitaju, istraže, a sve jer vole Bosnu i Hercegovinu, upravo to nas je nagnalo da pitamo kakvu korist će gledaoci BHRT-a imati od ove privatne manifestacije, a kakvu BHRT u momentu kada grca u dugovima, gomila se dug prema EBU, moraju se namjenski opravdati 4 miliona KM koje je BHRT dobio od Ministarstva prometa i komunikacija BiH.

No, ovo nije jedina manifestacija koju će BHT raditi u direktnom prijenosu. Isti slučaj je i sa Međunarodnim sajmom privrede u Mostaru koji počinje danas, a iza kojeg stoji preduzeće Mostarski sajam d.o.o. u vlasništvu sedam osoba (Vedranka Gadžić, Miroslav Ćorić, Branko Kolobarić, Ante Vidačak, Vlado Čuljak, Tin Matić, Josip Čarapina).

Prema najavi, na otvaranju Mostarskog sajma govorit će direktorica Dalfina Bošnjak, gradonačelnika Mostara Mario Kordić, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, te premijer Hrvatske Andrej Plenković. Hrvatska je zemlja partner ovogodišnjeg sajma, a bit će ovo prilika da Plenković dan pred izbore u Hrvatskoj pošalje poruke svojim glasačima u BiH bez obzira o čemu govorio.

Ukoliko Karamehmedović, Vrankić, BHRT ili Sindikat kojem smo također postavili nekoliko pitanja dostave odgovore, Novinska agencija Patria će ih objaviti.