Dva dana prije nego što će SIPA upasti u kuću Nedima Uzunovića, advokat Mirsad Crnovršanin pozvao je direktora Bosnalijeka na kratku šetnju centrom Sarajeva. Već tada je bivši saradnik državnog tužioca Dubravka Čampare, a danas advokat koji dijeli kancelariju sa tužiočevom suprugom, znao da će u ponedjeljak 6. decembra, SIPA provesti akciju kodnog naziva “Trik”.
Mirsad Crnovršanin, priznat će kasnije dvojica inspektora SIPA-e, raspitivao se o mogućoj akciji u okviru koje bi trebao biti uhapšen direktor Bosnalijeka Nedim Uzunović. Crnovršanin je lično zvao inspektore SIPA-e Zaima Tanju i Damira Vranešića kako bi se raspitao o eventualnom hapšenju Uzunovića. Inspektori su kasnije sve potvrdili na zapisnik o saslušanju svjedoka i materijal je dostavljen Tužilaštvu BiH. Zadužio ga je tužilac Mirza Hukeljić koji bi u narednom periodu trebao utvrditi kako je i ko je iz Tužilaštva BiH dojavio bivšem saradniku Dubravka Čampare da će SIPA provesti akciju usmjerenu protiv Nedima Uzunovića i njegove porodice.
Kada je, 6. decembra, SIPA upala u Uzunovićevu kuću, Crnovršanin se pojavio u svojstvu branioca. Za Istragu će tada priznati da je “imao neke informacije” o akciji. Dva dana kasnije, direktor Bosnalijeka je pritvoren. Ali prije nego što mu je isteklo 30 dana pritvora, Uzunović je otkazao pomoć Mirsadu Crnovršaninu. Zbog čega?
Sredina je 2021. godine. U jednom ugostiteljskom objektu na ulazu u Mostar, vlasnik Hercegovinalijeka Šemsudin Hasić okupio je bisnismene i političare. Među pozvanim su bili Denis Zvizdić, Aljoša Čampara i Senad Kevelj.
Tema je bila – preuzimanje Bosnalijeka. Iako su ranije imali bliske poslovne veze, Šemsudin Hasić je odlučio preuzeti i Bosnalijek. Zenaida Hasić je je godinama bila bliska saradnica Nedima Uzunovića. Bila je direktorica regije BiH u Bosnalijeku. Ali nakon što je vlasnik Hercegovinalijeka započeo operaciju preuzimanja Bosnalijeka, ona se udaljila od Uzunovića. U oktobru je prošle godine postala vršiteljica dužnosti direktorice Apoteka Sarajevo. Imenovana je iz “kvote” federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare, koji u vrlo blizak vlasniku Hercegovinalijeka Šemsudinom Hasićem. Plan je da se Bosnalijekovi proizvodi izbace sa polica JU Apoteke Sarajevo, a da niihovo mjesto zauzme – Hercegovinalijek. Osim toga, firma Canis academy koja je u vlasništvu Rijada Hasića, supruga direktorice JU Apoteke Sarajevo postala je konsultant Hercegovinalijeka. U prilogu je faktura koja dokazuje da firma Šemsudina Hasića suprugu direktorice Apoteka Sarajevo platila 2200 KM za “savjetničke usluge”.
No, vratimo se mostarskom sastanku iz prošle godine. Vlasnik Hercegovinalijeka Šemsudin Hasić je, rekosmo, okupio poduzetnike i političare kako bi osmislio strategiju preuzimanja Bosnalijeka. U ovoj operaciji ključni partneri su mu Rusmir Hrvić, vlasnik AS HOLDING d.o.o., te Mensur Mušija, vlasnik kakanjske farmaceutske firme MGM.
Prema zvaničnim podacima sa sarajevske berze SASE, vlasnik najvećeg procenta dionica je off shore kompanija KBC EURO CREDIT CAPITAL iza koje stoji Nedim Uzunović. U pitanju je 23 posto dionica koje su ranije bile u vlasništvu Vlade Federacije BiH, a koje su preuzete sumnjivim transakcijama preko nekoliko off shore firmi, o čemu smo pisali u nekoliko navrata.
Drugi na spisku je tešanjski AS HOLDING. U njihovom je vlasništvu 15,5 posto dionica. Na trećem mjestu je Sberbanka d.d. Sarajevo, na kojoj se vodi 10,7 posto dionica. U pitanju je, kako Istraga saznaje, skrbnički račun iza kojeg stoje Mensur Mušija i Šemsudin Hasić. Vlasnik šest posto dionica je firma JAMP s.r.o. iz Češke. Ovim paketom indirektno upravlja Nedim Uzunović, kojeg su, također, proteklih godina podržavali mali dioničari. Da bi preuzeli kontrolu nad Bosnalijekom, Hasić, Mušija i Hrvić bi morali imati kontrolu nad 50 posto dionica. Najveći “zaštitini” mehanizam Nedima Uzunovića bile su dionice vođene na KBC EURO CREDIT CAPITAL. Na scenu, zatim, stupa Tužilaštvo BiH.
Još u aprilu 2018. godine Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) prijavila je Tužilaštvu BiH Nedima Uzunovića zbog sumnje da je, mahinacijama preko off shore zone, preuzeo 23 posto dionica Bosnalijeka koje su kasnije vođene na KBC EURO CREDIT CAPITAL.
Tri i po godine izvještaj se kiselio u ladicama državne tužiteljice Enise Adrović. Ali, kada su biznismeni Rusmir Hrvić, Mensur Mušija i Šemsudin Hasić započeli operaciju preuzimanja Bosnalijeka, Tužilaštvo se “probudilo” i izvadilo predmet iz ladice. Nedim Uzunović je uhapšen, a postupajuća tužiteljica, inače bliska državnom tužiocu Dubravku Čampari, zatražila je blokadu 23 posto dionica. Sud BiH je prihvatio prijedlog Tužilaštva BiH.
Petnaest dana nakon što su blokirane dionice i nakon što je Sud BiH odredio jednomjesečni pritvor Nedimu Uzunoviću, na scenu stupaju Hercegovinalijek i AS Holding.
“Poštovani, ovim putem kao ovlašteni punomoćnici dioničara AS Holding Tešanj i Hercegovinalijek Mostar podnosimo zahtjev za hitno sazivanje vanredne skupštine društva Bosnalijek d.d. Sarajevo”,pisalo je u dopisu Advokatskog društva Eterović koje je 23. 12. 2021. godine došlo na adresu Bosnalijeka.
Skupština je zakazana za 5. februar. No, u međuvremenu se desio obrat. Nedim Uzunović je otkazao punomoć Mirsadu Crnovršaninu, advokatu koji dijeli kancelariju sa Maidom Čampara, suprugom državnog tužioca Dubravka Čampare, koji je, opet, brat ministra Aljoše Čampare. Svi oni su, preko Senada Kevelja, uspjeli uspostaviti bliske veze sa Šemsudinom Hasićem, vlasnikom Hercegovinalijeka. Nakon što je Crnovršanin “otpušten” iz predmeta, drugi branioci su uspjeli izvojevati odluku Suda BiH na osnovu koje je Nedim Uzunović 6. januara pušten na slobodu. To je, dijelom, poremetilo planove Hercegovinalijeka i As Holdinga, zbog čega oni 14. januara upućuju zahtjev za izmjenu dnevnog reda Skupštine dioničara.
“Predlažemo da se dnevni red Skupštine Bosnalijek d.d. Sarajevo dopuni tako što će se iza tačke 3 dnevnog reda uvrstiti tačke od 4 do 9 koje glase: Donošenje odluke o razrješenju CIJELOG Nadzornog odbora, to jeste predsjednika i svih članova”, pisalo je, pored ostaklog, u Zahtjevu od 14. januara.
Na scenu tada stupa Registar vrijednosnih papira Federacije BiH, koji, pozivajući se na akt Suda u kojem su, zapravo, citirani navodi, konstatuje da predstavnici KBC-a ne mogu učestvovati na Skupštini dioničara.
“Ukazujemo na činjenicu da je Izjašnjenjem Tužilaštva BiH od 19.1. 2022. godine decidno navedeno da je Tužilaštvo BiH stava da se zabrana korištenja dionica upravo odnosi na korištenje prava iz vrijednosnih papira, odnosno upravljačkih prava/glasačkih prava te prava na raspodjelu dobiti”, navedeno je aktu Registra vrijednosnih papira FBiH od 1. februara 2022. godine.
Vanredna Skupština dioničara trebala je biti održana u subotu, 5. februara. No, zbog nedostatka kvoruma je otkazana. Nova je zakazana za 22. februar, odnosno, 13 dana prije nego što bi Sud BiH trebao preispitivati mjere zabrane raspolaganja dionicama koje KBC ima u Bosnalijeku.
