SNSD-ova generalna konzulica Bosne i Hercegovine u Sjedinjenim Američkim Državama Tatjana Telić pisala je republikanskom senatoru Chucku Grassleyju nakon što je on, zajedno sa još nekoliko senatora, u martu ove godine tražio od državnog sekretara SAD-a Marca Rubija da sankcioniše Milorada Dodika zbog provođenja neustavnih radnji. Ona je u pismu iznijela i poziciju RS-a po pitanju krize u državi i odnosa prema visokom predstavniku Christianu Schmidtu. Osim toga, Telić je senatoru dostavila dokument koji je izradio Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, institucije iz RS-a, pod naslovom “Kriza u Gazi i ponovna pojava antisemitizma u BiH” koji je publikovan još u oktobru 2023. godine.
“Odlučni smo da obnovimo ustavni poredak na kojem je BiH prvobitno zasnovana i da poništimo nelegalne promjene koje su nametali uzastopni visoki predstavnici. To bi BiH pružilo novu šansu za stabilnost i prosperitet. Ako taj pokušaj ne uspije, RS neće imati drugog izbora osim da proglasi Ustav BiH nevažećim. RS ostaje posvećena pronalaženju mirnog i demokratskog rješenja ove nadolazeće katastrofe, ali je isto tako odlučna da svim potrebnim sredstvima brani svoje institucije i njihova ustavna prava. RS ostaje otvorena za unutrašnji dijalog sa svim legitimnim predstavnicima druga dva konstitutivna naroda u BiH i poziva sve relevantne strane da pokažu uzdržanost, očuvaju mir i stabilnost”, napisala je konzulica Telić u svom pismu.
Telić je 13. marta zatražila od Gassleyja, koji je u više navrata oštro kritikovao Dodika, tražio diplomatsku intervenciju i nudio planove za rješavanje krize, da “podrži uravnotežen pristup prema BiH” koji “poštuje perspektive sve tri naroda” te mu je predstavila kako Republika Srpska vidi ono što se događa. Uz pismo je dostavila kratki briefing o tome kako treba posmatrati političku stvarnost u BiH, međutim sudeći prema njegovim kasnijim izjavama, senator nije uvažio konzulicine “savjete”.
U pismu je Telić navela da su “RS i njeno rukovodstvo čvrsto posvećeni rješavanju političkih poteškoća u BiH isključivo mirnim putem” i da su spremni “u dobroj vjeri stupiti u dijalog s partnerima iz Federacije BiH”.
“Republika Srpska u potpunosti poštuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH prema Dejtonskom sporazumu i nema nikakve planove za otcjepljenje od BiH. Novi zakon Republike Srpske, kojim se zabranjuju aktivnosti određenih neustavnih institucija, pokušaj je da se vjerno provede podjela nadležnosti na koju RS ima ustavno pravo. Uporni napadi na ustavna prava Republike Srpske i njenih građana, kako iznutra tako i izvan zemlje, uzrok su političke nestabilnosti koja pogađa BiH”, ustvrdila je Telić u pismu, ignorišući realnost.
Zatim je u drugom dijelu pisma pokušala suptilno i diplomatski “ukoriti” senatora, govoreći mu da je “favoriziranje jedne strane” štetno i da treba uravnotežiti pristup.
“S obzirom na kompleksnu historiju i osjetljiv politički pejzaž zemlje, svako djelovanje koje favorizira jednu stranu na štetu drugih riskira produbljivanje podjela umjesto jačanja stabilnosti. Zbog toga Vam pišem kako bih Vas zamolila da podržite uravnotežen i inkluzivan pristup prema Bosni i Hercegovini, ohrabrujući dijalog i diplomatski pristup koji poštuje perspektive sva tri naroda. Takav pristup jedini je način da se osigura mirna i održiva budućnost Bosne i Hercegovine. Svaki pokušaj nametanja rješenja ili podrške jednoj grupi na račun drugih mogao bi dovesti do neželjenih posljedica i dodatno zakomplikovati već krhku situaciju”, napisala je u pismu iz 13. marta, dan nakon što je senator Grassley pisao Rubiju.
Ona ga je tada pozvala i na detaljniji razgovor na ovu temu, a izložila mu je i poziciju RS-a po pitanju krize u Bosni i Hercegovini, iako ona predstavlja državu, a ne entitet u SAD-u. U tom objašnjenju tvrdi da je Christian Schmidt lažni visoki predstavnik i da je on uzrok krize u BiH:
“Gospodin Christian Schmidt, njemački političar koji lažno tvrdi da je visoki predstavnik, djeluje protivzakonito i van svakog legitimnog mandata, gurajući Bosnu i Hercegovinu ka ivici kolapsa. Najopasniji i najneodgovorniji postupak gospodina Schmidta bilo je jednostrano nametanje krivičnog zakona dekretom u julu 2023. godine, čime je efektivno zaprijetio zatvorskom kaznom svakom zvaničniku BiH koji odbije da njegove odluke tretira kao da su zakonito usvojene od strane zakonodavne vlasti BiH”, navodi se.
Dodaje da su institucije RS-a s pravom odbile da se povinuju neokolonijalnoj praksi.
“Ova prkosna odluka dovela je do politički motivisanog suđenja i kasnije osude gospodina Milorada Dodika, predsjednika RS i jednog od najistaknutijih političkih figura u regionu. Suđenje predstavlja potencijalno presedan destabilizacije u BiH od rata 1992–1995. godine. Postupci Christiana Schmidta, uz podršku tužilaštva i politički motivisane presude suda da predsjednika RS osude na godinu zatvora i zabranu političkog djelovanja u trajanju od šest godina, izazvali su duboku nestabilnost, nepravdu i nemire u RS, kao i u cijeloj BiH. Ovo grubo zloupotrebljavanje moći rezultat je dugogodišnjeg pogrešnog tumačenja mandata visokog predstavnika, što je dovelo do kontinuiranog kršenja ustavnog poretka BiH”, stoji u dodatku konzulicinog pisma republikanskom senatoru.
Dalje navodi i da se Bonska ovlaštenja iz 1997. godine pogrešno tumače, a da OHR želi dezintegrisati BiH.
“U skladu s principima međunarodnog prava, RS podržava ulogu visokog predstavnika isključivo u okviru mandata predviđenog Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Izvršna ovlaštenja koja navodno proističu iz Bonske konferencije 1997. godine, nezakonito su i neustavno tumačena kao da imaju veću pravnu snagu od obavezujućeg međunarodnog sporazuma – Opšteg okvirnog sporazuma za mir i njegovog Aneksa 4, Ustava BiH. Takvo nelegalno tumačenje dovelo je do sistematskog narušavanja ustavnog poretka BiH i podrivanja demokratskog upravljanja. OHR i njegovi saveznici pokrenuli su niz sudskih procesa u BiH koji prijete da zemlju dovedu do potpune dezintegracije. Potpuno je neprihvatljivo da tužilaštvo BiH poziva i istražuje članove Narodne skupštine Republike Srpske zbog njihovih rasprava i glasanja u parlamentu. Jednako je neprihvatljivo da Tužilaštvo BiH zahtijeva od političkih stranaka dostavljanje internih zapisnika i bilješki sa sastanaka. Ovi postupci više podsjećaju na autoritarna pravila nego na funkcionalnu demokratsku državu”, napisala je.
Ona čak tvrdi da je RS glavni branilac Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, kao i to da su kasniji visoki predstavnici donosili promjene u ustavnom poretku, prilikom čega je izostavila reći da su promjene donošene u Parlamentarnoj skupštini BiH, između ostalog i glasovima SNSD-a.
Telić je stupila na dužnost 07. avgusta 2023. godine.
