Nakon što je u januaru ove godine hrvatski premijer Andrej Plenković ponizio institucije BiH odbivši da se sastane s kolektivnim Predsjedništvom BiH iako je tada stigao kao predstavnik evropske delegacije, jučerašnjom posjetom Sarajevu otišao je korak dalje.

Plenković je u Sarajevu proizvoljno tumačio Dejtonski sporazum, bez ikakvog uporišta osporavao presude Evropskog suda za ljudska prava, koristeći se neistinom da su Hrvati u BiH kao zajednica “neravnopravni” dao smjernice kako u susjednoj zemlji provesti izbornu reformu (uprkos tome što je to već učinio Christian Schmidt).

Tokom intervjua za BHRT Plenković je kazao da su presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima protiv Bosne i Hercegovine fabrikovane, čije provođenje je dijelom 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, iste one prioritete na koje se Hrvatska paradoksalno poziva kada zahtjeva izbornu reformu u BiH.

“Ja mislim da su i presude Sejdić-Finci i sve ostale donesene na tom sudu jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva. Bosna i Hercegovina postoji na temeljima onoga što se nažalost dogodilo između 1991. i 1995. godine i onoga što je dogovoreno kako je zemlja ustrojena. To su nastojanja da se kroz praksu ESLJP nešto promijeni. Međutim, bit dogovora nije bila dogovarana na slučajevima pred ESLJP. Bila je dogovarana među državnicima. Ključnim svjetskim državnicima i ključnim političarima koji su predstavljali narode BiH. Presude ESLJP su fabrikovane. To znaju svi”, rekao je Plenković.

Hrvatska insistira na izbornoj reformi u dijelu načina izbora članova Predsjedništva BiH, pozivajući se na prioritete EU koji se u tom dijelu temelje na presudama Evropskog suda za ljudska prava, dok istovremeno tvrdi da su te iste presude fabrikovane i gotovo nevjerovatno, insistira na takvoj reformi koja bi izmijenila Dejtonski mirovni sporazum (izbor članova Predsjedništva definisan je Ustavom BiH) za koji tvrdi da je temelj odnosa u BiH. Hrvatskoj Vladi činjenice ne predstavljaju nikakvu prepreku.

“Što se tiče našeg stava, on je konzistentan. Smatramo da u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine da sva tri konstitutivna naroda, kako je zamišljeno Ustavom BiH, kako je bilo dogovoreno u Dejtonu, kakav je duh i slovo Dejtonskog sporazuma koji je osnov ustavne arhitekture BiH da su u Predsjedništvu BiH legitimni zastupnici sva tri konstitutivna naroda. Nažalost mi smatramo da Komšić nije legitimni zastupnik hrvatskoga naroda u BiH”, rekao je Plenković na press konferenciji u Sarajevu.

Zagrebu prioriteti Evropske komisije služe da otvori pitanje promjene načina izbora članova Predsjedništva, ali ne i da se na osnovu njih suštinski provede izborna reforma, dok Dejtonski mirovni sporazum tumači u toj mjeri proizvoljno da podržava bosanskohercegovački HDZ u namjerni da izmjenom Izbornog zakona prekrši Ustav Bosne i Hercegovine. Svaka igra, svaka dobija.

I to nije bilo sve što smo vidjeli od jednodnevne posjete Plenkovića Sarajevu. Tokom press konferencije u Vijeću ministara on je “mahao” bošnjačkim zastupnikom u hrvatskom saboru Arminom Hodžićem kojeg je poveo kao člana hrvatske delegacije u zvaničnu posjetu Sarajevu da bi time prikrio svoj stvarni odnos prema Bosni i Hercegovini.

“Izuzetno sam sretan što je danas u mom izaslanstvu ovdje u Sarajevu i novoizabrani zastupnik bošnjačke manjine u hrvatskom saboru Armin Hodžić, koji je i član naše parlamentarne većine što je važan signal koliko hrvatska vlada vodi računa o poštovanju svih manjina”, rekao je Plenković.

Odnos prema Bosni i Hercegovini ne mjeri se odnosom prema bošnjačkoj zajednici i drugim manjinskim zajednicama u Hrvatskoj, već njenim institucijama. Nesporazumi Bosne i Hercegovine i Hrvatske su državni, a ne etnički. Jasno je da Plenković to jako dobro razumije, ali računa na neupućenost dijela javnosti i sada već uobičajnu šutnju predstavnika Trojke koji jedino služe eutaniziranju svake kritike i odgovora na politiku Zagreba.

Bošnjačkog zastupnika koji je digao ruku za imenovanje Vlade Hrvatske, a koja konstantno podriva institucije Bosne i Hercegovine nastojeći je učiniti objektom zagrebačke politike, koristi dvojako. U unutrašnjoj politici za stabilizaciju moći HDZ-a, a u vanjskoj za prikrivanje svojih stvarnih namjera prema BiH.

Na kraju, ciničan odnos zvaničnog Zagreba najbolje oslikava odgovor Plenkovića na pitanje novinarke treba li se Hrvatska miješati u proces izborne reforme u BiH.

“Neko drugi bi se na našem mjestu puno više miješao. Mi smo tu jako korektni, jako pristojni, poštujemo institucije BiH, poštujemo političke stranke, želimo da taj dogovor bude plod unutrašnjeg dogovora unutar BiH”, kazao je Plenković.