Visoki predstavnik Christian Schmid danas je održao konferenciju za novinare u Sarajevu. Govorio je, koliko se moglo razumjeti, o svojoj najnovijoj intervenciji u politički sistem (Federacije) Bosne i Hercegovine. Već se počinje gubiti računica, koliko je do sada puta intervenirao koristeći Bonske ovlasti? Sedam? Osam? Devet puta?
U svakom slučaju, ostaje davno izrečena ocjena Politicki.ba da Schmid voli posezati za ovlastima i intervenirati.
To je i odraz obnovljenog interesa “međunarodne zajednice” za ponovni angažman u Bosni i Hercegovini.
Prednjače tu Sjedinjene Američke Države. Ambasador Michael Murphy veoma je angažiran i već mu je pošlo za rukom da se Bosna i Hercegovina nađe visoko na listi država prema kojima SAD provode svoje sankcione politike. Već je haman postala svakodnevica da se neki od bh. zvaničnika nađe na američkoj “crnoj listi”.
SAD prati Velika Britanija. I oni su počeli sa sankcioniranjem bh. zvaničnika. Stavljanjem Milorada Dodika i Željke Cvijanović na svoju “crnu listu” postali su prva evropska država koja je i formalno donijela takvu odluku.
Evropska unija je u tome blokirana. Odluke o sankcioniranju donose se jednoglasno. A glas za to treba dati i jedna Mađarska. Viktor Orban tu čvrsto drži “ručnu”. Prevedeno na bosanski – da bi se Dodik (ili bilo ko) našao na evropskoj “crnoj listi” potrebno je da svih 27 država budu “za”, da se nijedna ne poziva na “vitalni nacionalni interes” i ne koristi “veto”. A Mađarska upravo to radi! I ne samo na slučaju BiH, već i – mnogo češće – Ukrajine, dodatno brukajući evropske institucije.
Evropska unija (ne)gleda sa simpatijama na aktivnosti Schmidta.
S jedne strane oni žele “srediti” stvari i u BiH.
S druge, odavno su protiv Bonskih ovlasti.
“Zemlja koja želi u EU i treba biti tamo, mora stvoriti osnove za takvo nešto. Zbog toga sam stvorio uvjete za to, da se u kratkom periodu nakon izbora donesu značajne odluke ko će biti predsjednik, dopredsjedavajući i premijer. Mislim da sam otvorio put da BiH dobije status kandidata u EU i to do kraja godine”, rekao je danas Schmidt tokom konferencije za novinare.
Uz dužno poštovanje, ova ocjena nije tačna!
“EU prima na znanje odluku visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta da na dan izbora izmijeni Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Izborni zakon Bosne i Hercegovine.
Podsjećamo, njegova izvršna ovlaštenja treba koristiti isključivo kao krajnju mjeru protiv nepopravljivih nezakonitih radnji”, izjavio je jedan od najviših zvaničnika Evropske unije Josep Borrell.
Ko iole razumije diplomatski govor EU, shvatit će da je “na znanje” – formulacija koja kaže da se to ipak nije trebalo raditi!
Sljedeća Borrellova rečenica direktna je poruka Schmidtu kako EU razumije njegovo korištenje “nuklearne opcije”.
EU se, dakle, i na ovaj način formalno distancirala od visokog predstavnika.
I Schmidt to zna.
Kao i što zna da se u Delegaciji EU u Sarajevu, a pogotovo u EEAS-u u Briselu vrlo intenzivno radi na tome da BiH do kraja ove godine dobije kandidatski status. Politicki.ba je već u nekoliko navrata pisao o tome.
Slovenija, Austrija, Hrvatska, Poljska, Češka, Mađarska… svaka iz svojih razloga, zagovara da se naša zemlja unaprijedi na evropskom putu.
No, intervencijom visokog predstavnika države koje se tome protive – prvenstveno Holandija i skandinavske zemlje – dobile su dodatni argument.
Za evropske političare, pa i javnost, nezamislivo je da se izborni zakon mijenja usred izborne utrke!
I to se moglo sasvim jasno vidjeti po kakafoniji osuda iz njemačkih medija, nevladinih organizacija, poslanika Evropskog parlamenta…Moguće je da je Schmidt imao dobru namjeru.
Njegov argument je da je to bila najmanje loša od svih loših opcija i da je tajming odabran tako da direktno ne utiče na opredjeljenje birača, a da spriječi dalju eskalaciju političke, pa i sigurnosne situacije u državi. Ipak, Schmidt je prekasno došao na “bojno polje” BiH.
Ako je suditi po pisanju Istrage.ba, Ustavni sud Bosne i Hercegovine mogao bi poništiti njegovu odluku. Zašto? Ovaj portal navodi da je prekršio Ustav BiH! A čak ni Schmidt nije iznad Ustava BiH i to on sam kaže i danas, dajući svoje objašnjene presude Komšić Ustavnog suda BiH. Da se razumijemo, šanse da BiH dobije kandidatski status veće su nego (ikada) ranije.
Ali niko ne može garantirati da će se to i desiti do kraja ove godine. Ako se i desi, nadalje, to i nije “neka pljačka”. Pa Turska je već decenijama u kandidatskom statusu. I?
Ne treba biti nihilističan – kandidatski status potreban je Bosni i Hercegovini. On nije samo psihološki bitan (kao pokazatelj da se konačno nešto desilo na evropskom putu BiH), već i zato što se time dodatno otvaraju vrata EU za BiH.
Naravno, legitimno je pitanje koliko izabranih bh. zvaničnika, a pogotovo partijskih lidera to uopće zna, može razumjeti a pogotovo iskoristiti…
