Reagirajući na rast inflacije koja u ovom trenutku predstavlja globalni makroekonomski problem broj jedan, Socijaldemokratska partija (SDP) je, prema najavama Saše Magazinovića, zastupnika te stranke u Predstavničkom domu Državnog parlamenta, uputila prijedlog za ukidanje akciza na gorivo. Iako detalji još nisu poznati, vrlo vjerovatno se radi u ukidanju namjenske akcize od 25 feninga koja služi za izgradnju putne infrastrukture u Bosni i Hercegovini.
Podsjećanja radi, stupanjem na snagu Zakona o akcizama u februaru 2018. godine, namjenska akciza (koja se u ovom zakonu zove putarina), povećana je s 10 na 25 feninga po litri goriva. Predlagači su tada isticali da je kreditni potencijal autocesta iscrpljen i da je potreban novi izvor prihoda kako bi se omogućio nastavak izgradnje autoputa, te ostalih cesta kroz Bosnu i Hercegovinu.
Važno je imati na umu da se ovdje radi o namjenskim sredstvima koja se prikupljaju na posebnom podračunu Centralne banke BiH prije nego što se automatski prosljeđuju javnim preduzećima za izgradnju cesta i autocesta. Ona, dakle, ne ulaze u razne budžete i koriste se isključivo za finansiranje putne infrastrukture.
Od stupanja na snagu ovog zakona, Federacija BiH je zaključno s januarom prikupila oko 825 miliona KM, od čega je 660 miliona KM izdvojeno za “Autoceste FBiH”, a 165 miliona KM kantonalnim i federalnim javnim preduzećima za izgradnju i održavanje cesta. Zahvaljujući ovom novcu, između ostalog, omogućen je nastavak, odnosno početak izgradnje novih dionica autoputa poput: Svilaj-Odžak, Buna-Počitelj-Zvirovići, Tunel Ivan, Sarajevska obilaznica, te od Zenice prema Žepču.
Uz to, redovni priliv prihoda od ovih akciza omogućava novo zaduživanje i nastavak izgradnje autoputa prema Mostaru, uključujući i najveći infrastrukturni projekat – probijanje Prenja koji će postati najduži tunel u ovom dijelu Evrope i čiji bi pripremni radovi trebali početi u ovoj godini.
U slučaju suspenzije ovih akciza, BiH ne bi bila u stanju da servisira postojeće kredite, da uzima nove za koje su također vezani grantovi Evropske unije, te bi došlo do zastoja u izgradnji puteva i autoputeva. Uzimajući u obzir da ulaganja u infrastrukturu imaju značajne multiplikativne efekte na čitavu ekonomiju, ovo bi dovelo do usporavanja ekonomske aktivnosti i ugrozilo mnoga radna mjesta u državi. Osim toga, bila bi ugrožena i dugoročna međunarodna konkurentnost ekonomije.
Međutim, ovo i dalje ne znači da država treba pasivno da stoji i posmatra kako cijene rastu, ali treba da pazi da dugoročna šteta od određenih mjera ne bude neuporedivo veća od kratkoročnog predaha.
Umjesto da ugrožava infrastrukturni razvoj, s državnog nivoa bi se, naprimjer, moglo razmisliti o privremenom smanjenju PDV-a na neke od osnovnih životnih namirnica kao što su to uredile pojedine zemlje u okruženju.
Ova, ali i bilo koja druga mjera, bi trebale biti bazirane na objektivnoj ekonomskoj analizi koja uzima u obzir očekivane efekte za građane, ali i posljedice po javne finansije. Uprava za indirektno oporezivanje BiH je jedina institucija koja raspolaže svim potrebnim informacijama i trebala bi biti u stanju da ovakvu jednu analizu izvrši u što kraćem roku.
Bez toga, postoji opasnost da će određene mjere puno više služiti politici, nego građanima.
