Nekoliko dana prije odlaska u zvaničnu posetu Moskvi, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić primio je u Beogradu jednog visokog ruskog zvaničnika, o čemu se vrlo malo izvještavalo. Vučić se, u kabinetu ruskog ambasadora Beogradu Aleksandrom Bocanom Harčenkom, susreo sa Aleksejem Lihačovim, direktorom moćne Ruske državne agencije za nuklearnu energiju (ROSATOM) koja je osnovana 2007, godine, odlukom ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Ruska i srpska vlada su prije nekoliko godina potpisali ugovor za izgradnju istraživačkog centra koji bi se, navodno, trebao baviti razvojem tehnologije, medicinskim, onkološkim istraživanjima, u industriji i društvenim razvojem.
Posjeta Alekseja Lihačova Beogradu nije slučajnost. To je, piše kosovski thegeopost.com, dio scenarija i miješanja moskovske politike na Balkanu, kao dijela ruske geopolitičke akcije i još jedno sredstvo pritiska prema Zapadu. Rusija i njen predsjednik intervenišu koordinisanim akcijama u državama Zapadnog Balkana, a posebno u Srbiji, uprkos velikim ulaganjima zapadnog svijeta u posljednjih 20 godina. Sa projektima kao što je ovaj pregovaran sa ROSATOM-om, Rusija namjerava da podriva saradnju Srbije sa Zapadom i da je zadrži u orbiti svoje kontrole, kao epicentrom destabilizujućih akcija u regionu.
Dolazak Likačova u Beograd treba intenzivno pratiti. Da li je zaista takav, samo medicinske prirode, kako se navodi u izjavi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ili je, pak, prikrivanje projekta koji ima sasvim druge svrhe, što je svrha ROSATOM-a, nuklearne elektrane usred Balkana, kao instrument demonstracije ruske snage u regionu.
ROSATOM je ruska državna korporacija sa sedištem u Moskvi, specijalizovana za nuklearnu energiju. Osnovana 2007. godine, organizacija obuhvata više od 360 preduzeća, uključujući naučno-istraživačke organizacije i kompleks nuklearnog oružja. To je jedna od najvećih u svijetu korporacija nuklearne industrije i zauzima prvo mesto za proizvodnju električne energije u Rusiji.
Glavni fokus proširenja ROSATOM-a je na države koje su bile dio bivšeg SSSR-a i nedavno je realizovao projekat na Bliskom istoku, tačnije u Iranu. Sporazum je postignut 2011. godine, dok je centar izgrađen u gradu Bušeheru (Bušeher 1). Projekat ima za cilj da se proširi i na Bušeher 2 i 3. Radovi su počeli 2016. godine, a cilj je da bude završen do 2024. godine, odnosno 2026.
Siguran sam da je ovaj najveći rusko-iranski projekt simbol naše suradnje za našu generaciju i generaciju naše djece. Bushehr-1 je do sada već proizveo 25 milijardi kWh električne energije i to je ozbiljan doprinos gospodarstvu Irana koji daje mogućnost usmjeravanja dodatnih sredstava u razvoj društvene sfere i industrije zemlje”, rekao je Lihačov prilikom posjete Iranu, u oktobru 2017. godine.
Čelnik Komisije za atomsku energiju Irana Ali Akbar Salehi tada je rekao je:da sve ide po polanu i da se nada da će tokom sedam godina biti svjedoci puštanja ovog bloka u pogon.
Kao što je bilo očekivano, realizacija ovog projekta podigala je tenzije između Rusije i SAD, jer se Iran suočava sa sankcijama zbog razvoja nuklearnog programa.
(thegeopost.com)
