“Kao svjedok potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, Sjedinjene Države ponavljaju da će potezi jednostranog povlačenje iz institucija na državnom nivou ili bilo kojeg drugog pokušaja destabilizacije Dejtonskog sporazuma biti suočeni s odgovarajućim mjerama, uključujući i razmatranje sankcija”, napisao je u pismu članovima Predsjedništva BiH američki državni sekretar Antony Blinken.
Koraci ka podrivanju institucija BiH, piše Blinken u pismu koje je u posjedu Istrage i Oslobođenja, ugrozili bi ne samo evropsku perspektivu BiH, već i stabilnost i garancije neophodna za gospodarski oporavak i strana ulaganja.
Američki državni sekretar pozvao je sve strane na dijalog, te se dotakao i izmjena Izbornog zakona BiH.
“To zahtijeva povratak za sto, sudjelovanje u donošenju odluka i predanost izgradnji konsenzusa potrebnog za pomak ove zemlje naprijed. Stabilnost i prosperitet prijedloga zakona zahtijevaju suradnju sva tri konstitutivna naroda, te Republike Srpske i entiteta Federacije, kako bi se postigla jednaka prava za sve građane”, napisao je Blinken.
Ne možemo dopustiti, napisao je Blinken, da još jedan izborni ciklus prođe bez unapređenja integriteta izbora koji osiguravaju da se svi glasovi broje.
“Izborni zakon i ograničene ustavne reforme također su od ključne važnosti za rješavanje problema diskriminacije i ispunjavanje evropskih standarda”, piše u pismu koje je danas dostavljeno članovima Predsjedništva BiH.
Antony Blinken podsjeća i na pismo koje je Željku Komšiću, Šefiku Džaferoviću i Miloradu Dodiku poslao u martu ove godine, navodeći da je pisao u “duhu dubokog partnerstva” koje dijele SAD i BiH.
“Od tada se u vašoj zemlji razvila politička kriza koja prijeti regionalnoj stabilnosti. Želio bih ponovo istaći našu stalnu zabrinutost zbog puta kojim je krenula vaša zemlje, kao i nepokolebljivu opredijeljenost SAD-a da podrži suverenitet i teritorijalni integritet BiH kao jedne države, sa dva entiteta i Distriktom Brčko”, napisao je Blinken.
On je pozvao članove Predsjedništtva BiH na predanost za deeskalaciju trenutne političke krize, te ponovnom uključivanju s međunarodnim partnerima u program zdravorazumskih ekonomskih, izbornih, ograničenih ustavnih reformi i reformi vladavine prava od vitalnog značaja.
