Čelnici stranaka Trojke vrše pritisak na članove Centralne izborne komisije BiH, tražeći da CIK donese odluku kojom bi aktualni ministri koji su izabrani u zakonodavna tijela u Bosni i Hercegovini mogli do daljnjeg zadržati obje funkcije. Zbog toga bi, kako saznaje Istraga.ba, danas, u 13 sati, delegacija SDP-a, NiP-a i Naše stranke trebala doći na sastanak u CIK, kako bi, preko članova CIK-a Ahmeta Šantića, Irene Hadžiabdić i Vlade Rogića, isposlovali donošenje odluke prije nego što u srijedu istekne rok do kojeg se svi izabrani zastupnici moraju izjasniti da li zamrzavaju ili prihvataju mandate u zakonodavnom tijelu u koje su izabrani. Na ovaj način Trojka pokušava spasiti Vladu Kantona Sarajevo, jer bi skoro pola ministara i premijer morali donijeti odluku o (ne)prihvatanju mandata u Skupštini KS, odnosno u drugim zakonodavnim tijelima.
Centralna izborna komisija BiH 4. je novembra izdala pojašnjenje u vezi sa mandatima zvaničnika koji trenutno u izvršnoj vlasti.
” 1.Lice koje je na Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2026. godine izabrano u zakonodavni organ bilo kojeg nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, a nosilac je izvršne funkcije iz člana 1.1a stav (2) Izbornog zakona BiH, i koje odluči da svoju izvršnu funkciju nastavi obavljati do imenovanja drugog lica na istu izvršnu funkciju, dužno je u roku od sedam dana tj. do 10. 11. 2026. godine do 16.00 sati lično ili putem svog zakonskog opunomoćnika, u sjedište CIK-a BiH na protokol, dostaviti Izjavu o prihvatanju mandata, zajedno sa Zahtjevom za stavljanje tog mandata u mirovanje. Uz ove akte dužno je dostaviti i akt o imenovanju na izvršnu funkciju (fotokopija). Navedena lica nisu dužna na obrascu Zahtjeva za stavljanje mandata u mirovanje osigurati potpis predsjedavajućeg ili sekretara zakonodavnog organa u koji su izabrana.
2. Lice koje je nosilac izvršne funkcije iz člana 1.1a stav (2) Izbornog zakona BiH i koje podnese ostavku na tu izvršnu funkciju kako bi prihvatilo mandat u zakonodavnom organu bilo kojeg nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, a de facto nastavi obavljati izvršnu funkciju u tzv. tehničkom mandatu, bit će istekom roka za stavljanje mandata u mirovanje u nespojivoj funkciji, kako je to propisano članom 1.8 stav (4) Izbornog zakona BiH”, navedeno je pojašnjenu Centralne izborne komisije BiH.
Upravo je stav 2. ključan za Vladu Kantona Sarajevo. Evo o čemu se radi.
Vlada Kantona Sarajevo ima dvanaest ministara i premijera. SDP-ova ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Enda Pečenković trenutno ne obavlja dužnost u Vladi Kantona Sarajevo, je joj je Općinski sud u Sarajevu, u predmetu Koverta, izrekao mjere zabrane obavljanja funkcije ministrice. To znači da aktualna Vlada Kantona Sarajevo, zajedno sa premijerom Nikadom Ukom koji je podnio ostavku, ima dvanaest članova. S obzirom na to da Vlada formalno ima 13 članova, za održavanje sjednice potrebno je prisustvo najmanje sedam ministara (uključujući i premijera).
Premijer Nihad Uk (NS) je već ranije podnio ostavku u Vladi Kantona Sarajevo. Na oktobarskim izborima osvojio je kompenzacijski mandat u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. To znači da Uk ne može istovremeno obavljati dužnost premijera Kantona Sarajevo u tehničkom mandatu i biti zastupnik u Parlamentu FBiH. Ukoliko ne zamrzne mandat u Parlamentu FBiH, Uk ne može ostati premijer niti može sudjelovati u radu Vlade KS. Ukoliko, pak, zamrzne mandat na nivou Federacije BiH, najmanje pola godine ga neće moći ponovo aktivirati.
Adnan Šteta (SDP) obavlja funkciju ministra saobraćaja u Vladi KS. On je izabran za poslanika u Skupštini Kantona Sarajevo. Prema važećem tumačenju CIK-a morat će se odreći jedne od dvije pozicije. Ukoliko zamrzne mandat u Skupštini Kantona Sarajevo, kao predstavnik Ostalih gubi mogućnost da bude izabran u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Osim toga, gubi mogućnost da učestvuje i u izboru rukovodstva Skupštine Kantona Sarajevo, što smanjuje manevarski prostor SDP-u i strankama Trojke. Ukoliko, pak, odluči prihvatiti mandat u Skupštini Kantona Sarajevo, Šteta gubi mogućnost obavljanja ministarske pozicije u tehničkom mandatu.
Kenan Magoda (SDP) je ministar kulture i sporta u Vladi KS. I on se izjašnjavao kao Ostali. Zamrzne li mandat u Skupštini KS, gubi mogućnost da bude izabran u Dom naroda FBiH, kao i mogućnost da bira predstavnika Ostalih u rukovodstvu Skupštine KS. Prihvati li mandat, Magoda gubi mogućnost da učestvuje u radu Vlade Kantona Sarajevo.
Enis Hasanović (SDP) je ministar zdravstva u Vladi KS. Izabran je u aktualni saziv Skupštine KS. Ako ne zamrzne mandat, zbog nespojivosti funkcija neće moći učestvovati u radu Vlade KS. Zamrzne li mandat, narednih šest mjeseci se neće moći vratiti u Skupštinu KS.
Naida Hota-Muminović (NiP) obavlja dužnost ministrice obrazovanja u Vladi KS. U oktobru je izabrana za zastupnicu u Skupštinu KS. Prihvati li mandat, po sili zakona ne može obavljati dužnost u Vladi KS. U slučaju zamrzavanja mandata, narednih šest mjeseci se ne može vratiti u Skupštinu KS, a gubi mogućnost i da bude izabrana u Dom naroda Parlamenta FBiH.
Mandat u Skupštini Kantona Sarajevo osvojio je i načelnik Ilidže Nermin Muzur. Međutim, on neće prihvatiti mandat, tako da umjesto njega u Skupštinu KS ulazi Omer Osmanović koji u Vladi Kantona Sarajevo obavlja dužnost ministra za boračka pitanja. Ako Osmanović zamrzne mandat, narednih šest mjeseci se neće moći vratiti u Skupštinu KS. Ukoliko, pak, prihvati mandat, on ne može obavljati dužnost u Vladi Kantona Sarajevo.
To znači da pet aktualnih ministara iz Vlade Kantona Sarajevo i premijer Nikad Uk moraju zalediti mandat ili napustiti Vladu Kantona Sarajevo. Ukoliko svih šestero prihvate mandate u Skupštini KS, odnosno Parlamentu FBiH, Vlada će ostati bez šest članova. S obzirom na to da je Enda Pečenković pod mjerama zabrane, to bi značilo da sedam od trinaest članova Vlade ne može učestvovati u radu, odnosno da Vlada ne može funkcionirati jer nema kvorum. Ukoliko, pak, Magoda i Šteta zamrznu mandate, ostaju bez Doma naroda FBiH, ako i mogućnosti da utiču na izbor predstavnika ostalih u rukovodstvu Skupštine KS, što bi moglo biti od presudnog značaja.
