Odluka bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta kojom je u aprilu 2023. godine donio dodatne izmjene Ustava Federacije BiH, a kojim je navodno dugoročno onemogućio blokade u procesu formiranja federalne Vlade, ipak mogu dovesti i do tehničkog mandata kojem smo svjedočili u periodu 2018.-2022. godine.
Po odredbama Ustava FBiH, a koje su važile i prije odluke visokog predstavnika, predsjednik Federacije FBiH određuje mandatara za sastav Vlade.
“Mandatar je u roku od 15 dana dužan izvijestiti predsjednika o formiranju Vlade koju bi, ukoliko je bude imenovao predsjednik Federacije uz suglasnost oba dopredsjednika Federacije sukladno stavku (2) ovog članka, mogla podržati većina u Zastupničkom domu”, stoji u ustavu FBiH.
Vladu Federacije imenuje predsjednik Federacije uz suglasnost oba dopredsjednika Federacije, u roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva dopredsjednika. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine će biti izabrana nakon što je njeno imenovanje potvrdio većinom glasova Zastupnički dom Federacije. (Stav 2, člana IV.B.5, Ustava FBiH)
Ukoliko predsjednik Federacije ne uspije, dobija dodatni rok od 30 dana da ponovi proceduru sa identičnim uslovima.
Ako i tada ne uspije otvara se mogućnost da predsjednik i jedan od potpredsjednika preglasaju trećeg člana “rukovodstva” Federacije, odnosno drugog potpredsjednika. Problem je što u tom dijelu Schmidt nije ostavio jasan rok za imenovanje Vlade, što otvara opciju tehničkog mandata.
Ukoliko se preglasavanje ipak desi, odluka o imenovanju se prosljeđuje Parlamentu Federacije. Takvo imenovanje bi sada morao potvrditi ne samo Zastupnički dom, već i Dom naroda, uz ključni uslov da 14 delegata (3/5) u svakom klubu konstitutivnih naroda neće glasati protiv imenovanja. Ukoliko ipak glasaju protiv Vlada neće biti formirana.
Ukoliko dođe do ovakvog ishoda ponovo se sve vraća na prvi korak i predsjedniku Federacije treba potpis oba potpredsjednika i potvrda Zastupničkog doma.
“Ukoliko Vlada ne bude imenovana sukladno stavku (6) ovog članka, ili ukoliko Vladu imenovanu sukladno tom stavku ne potvrdi Zastupnički dom, izuzetno od odredbi članka IV.A.16, stavak (1), Parlament Federacije i kantonalne skupštine će se smatrati raspuštenim. Prijevremeni izbori će biti raspisani sukladno Izbornom zakonu BiH za Zastupnički dom Federacije i za kantonalne skupštine. Mandat predsjednika i dva dopredsjednika Federacije prestaje njihovim smjenjivanjem nakon ovih prijevremenih izbora”, stoji u odluci Schmidta.
Čini se da je u ovim odredbama najkritičniji dio prethodni korak (treći) kada se otvara opcija preglasavanja jednog od potpredsjednika. Ne postoji vremenski rok. Zbog toga na ovom mjestu moramo predstaviti hipotetičku situaciju.
Podsjećamo, aktuelni sastav Vlade FBiH trenutno čine HDZ, HDZ 1990, Trojka i Snaga naroda.
Zamislimo da je predsjednik Federacije, Hrvat iz HDZ-a, da je potpredsjednik iz reda Srba iz SDP-a, a da je drugi potpredsjednik iz reda Bošnjak iz SDA. Zamislimo da je Trojka uspjela sačuvati jedinstvo i da je okupila sve druge manje stranke oko sebe. Zamislimo samim tim da ima većinu sa HDZ-om u oba doma Parlamenta Federacije BiH. Zamislimo istovremeno da koalicija okupljena oko SDA, sa SBiH i DF-om, a možda i sama SDA, ima 14 delegata u Klubu Bošnjaka.
Upuste li se HDZ i Trojka u ovakav scenarij onda bi prihvatili rizik novih izbora. Druga opcija je zaustavljanje procedure i tehnički mandat.
Ukoliko bi ipak prihvatili rizik novih izbora predsjednik Federacije iz HDZ-a i potpredsjednik Srbin iz SDP-a bi potpisali imenovanje Vlade. Zatim bi o svemu odlučivali delegati u Klubu Bošnjaka. HDZ bi se kao najjača karika tako zamišljene koalicije se našao u dilemi.
U takvom scenariju, glasanje delegata Bošnjaka protiv, otvorilo bi prostor za nove izbore.
Posljednji korak koji smo citirali potencijalno također omogućava blokade jer se spominje stav 2, u kojem stoji da predsjednik imenuje vladu uz saglasnost dva potpredsjednika 30 dana od izbora predsjednika i dva potpredsjednika. Taj rok bi u četvrtom koraku uveliko bio probijen. Međutim, blokada na četvrtom koraku puno je neizvjesnija jer bi se moglo tumačiti da je uslov da “Ukoliko Vlada ne bude imenovana sukladno stavku (6) ovog članka, ili ukoliko Vladu imenovanu sukladno tom stavku ne potvrdi Zastupnički dom”, ispunjen istekom roka od 30 dana.
S tim u vezi HDZ bi na potencijalno novim izborima morao “popravljati” rezultat koji je praktično savršen. Kontrolisaće Klub Hrvata vjerovatno u većoj mjeri nego sad, a već su dio Vlade FBiH. Zašto bi se upuštali u nove izbore?
Tehnički mandat bi im se vjerovatno činio kao prihvatljivija opcija ukoliko su spremni držati SDA u opoziciji. Nepostojanje roka u trećem koraku bi im otvorilo, makar zakonski osnov, za takvu igru, koja također nosi rizik. Samim tim što bi predsjednik Federacije odbijao da imenuje Vladu sve bi bilo zaustavljeno. Opcija da se HDZ upusti u rizik izbora također postoji.
U tom slučaju većina predvođena HDZ-om bi se mogla osloniti na strah delagata SDA da im je možda bolje biti preglasan, nego se kockati sa novim izborima, jer će i SDA-u biti teško ponoviti rezultat. Najvažnije SDA-u bi to ugrozilo pozicije u kantonima gdje će nesumnjivo biti dominantan faktor nakon formiranja njihovih vlada. Pitanje je kakva bi uopšte bila izlaznost na takvim izborima. To bi bila partija pokera sa neizvjesnim ishodom. Pojednostavljeno, to bi bio rizik, kako za jedne tako i za druge.
Dodatno, ukoliko dođe do takvog pokušaja trenutne vlasti to bi moglo izazvati proteste, naročito u kontekstu prethodnog neustavnog zaobilaženja SDA, sa nejasnim posljedicama. Predstavnici SDA bi došli pred dilemu imaju li snagu mobilizovati javnost.
Ukoliko HDZ krene sa uslovljavanjem SDA Izbornim zakon, to bi nesumnjivo otvorilo prostor ovakvom riziku.
HDZ bi u ovakvoj hipotetičkoj situaciji rizikovao nove izbore, ukoliko Klub Bošnjaka obori imenovanje i moguće široko nezadovoljstvo javnosti. Istovremeno, ukoliko bi SDA sumnjala u svoju snagu ona moguće ne bi oborila imenovanje.
Ukoliko bi SDA pokazala odlučnost već u startu možda do preglasavanja ne bi ni došlo te bi SDA, u potencijalnoj koaliciji sa SBiH i DF-om i na federalnom nivou, a najavljenoj u Kantonu Sarajevo, formirala Vladu sa HDZ-om.
Sve opcije su moguće, formiranje nove vlade, tehnički mandat ali i prijevremeni izbori, nijednu ne možemo isključiti.
Opcija sa prijevremenim izborima postoji samo ukoliko su svi uključeni faktori spremni na ozbiljan rizik u kojem mnogu dobiti, ali i izgubiti sve.
