U dvije najveće javne bolnice u Kantonu Sarajevo tokom 2024. i 2025. godine prijavljeno je ukupno 1.230 intrahospitalnih infekcija, od čega je 51 prijava bila sa smrtnim ishodom. Samo prošle godine evidentirano je 629 infekcija i 24 smrtna ishoda. Podaci iz godišnjeg izvještaja Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo pokazuju da broj prijavljenih infekcija ostaje visok, dok među uzročnicima dominiraju bakterije koje spadaju među najopasnije bolničke patogene zbog otpornosti na antibiotike.
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) u 2025. godini prijavio je 497 bolničkih infekcija, od čega je 19 bilo sa smrtnim ishodom, dok je Opća bolnica „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ prijavila 132 infekcije, od čega je pet slučajeva završilo smrću pacijenata.
U odnosu na godinu ranije, broj prijavljenih infekcija na KCUS-u gotovo se nije promijenio – sa 498 u 2024. godini pao je na 497 u 2025. Istovremeno je broj prijavljenih smrtnih ishoda smanjen sa 23 na 19. S druge strane, Opća bolnica zabilježila je rast broja prijavljenih infekcija sa 103 na 132, odnosno za gotovo 30 posto, dok je broj prijavljenih smrtnih ishoda povećan sa četiri na pet.
Infekcije na najtežim odjelima
Zvanični podaci pokazuju da je najveći broj infekcija na KCUS-u tokom 2025. registrovan na Pedijatrijskoj klinici – 132 slučaja, zatim na Klinici za anesteziju i reanimaciju (81), Klinici za infektivne bolesti (64), Gastroenterohepatologiji (30), Neurologiji (21) i Klinici za urologiju i transplantaciju (20).
U Općoj bolnici najveći broj infekcija prijavljen je na Polivalentnoj nehirurškoj intenzivnoj terapiji, gdje je evidentirano 39 slučajeva, zatim na Odjelu za plućne bolesti (20), Fizijatriji (16), Ortopediji (14), te Hirurškoj intenzivnoj njezi i Kardiologiji sa po 12 prijavljenih infekcija.
Raspodjela prijavljenih infekcija pokazuje da se najveći broj slučajeva javlja upravo na odjelima na kojima se liječe najteži pacijenti, posebno oni na intenzivnoj njezi, respiratorima ili nakon velikih operativnih zahvata. Međutim, daleko više zabrinjavajući od samog broja infekcija jeste profil njihovih uzročnika. Na KCUS-u je najčešće izolovana Klebsiella (153 slučaja), pri čemu je čak 89 izolata pripadalo posebno otpornim oblicima bakterije (ESBL i CPE), dok je običnih izolata bilo 67. To znači da su rezistentni oblici bili zastupljeniji od onih koji se standardnim antibioticima lakše liječe.
Visoko je zastupljen i Acinetobacter baumannii, sa čak 78 izolovanih slučajeva na KCUS-u i još 36 u Općoj bolnici. Svjetska zdravstvena organizacija ovu bakteriju svrstava među najkritičnije bolničke patogene zbog izrazite otpornosti na antibiotike i mogućnosti izazivanja teških infekcija kod pacijenata na intenzivnoj njezi. Posebno zabrinjava prisustvo VRE (Vancomycin Resistant Enterococcus), bakterije otporne čak i na vankomicin, jedan od antibiotika koji se koristi kao posljednja linija odbrane. Takvih slučajeva na KCUS-u je prošle godine evidentirano 25.
Ni situacija sa stafilokokom nije bezazlena. Dok je KCUS u 2025. prijavio sedam slučajeva MRSA, Opća bolnica ih je prijavila čak 34, što predstavlja neuobičajeno visoku zastupljenost ove bakterije u odnosu na ukupan broj prijavljenih infekcija.
Među uzročnicima se nalazi i podatak koji posebno privlači pažnju epidemiologa. KCUS je tokom prošle godine registrovao 10 slučajeva gljivice Candida auris, višestruko rezistentnog patogena na koji posljednjih godina posebno upozorava Svjetska zdravstvena organizacija. Za razliku od uobičajenih gljivičnih infekcija, Candida auris može dugo preživjeti na bolničkim površinama, lako se širi među pacijentima i izaziva epidemije unutar zdravstvenih ustanova, zbog čega se njena pojava smatra ozbiljnim epidemiološkim događajem.
Analiza ukupnih podataka pokazuje da u više od dvije trećine najzastupljenijih uzročnika bolničkih infekcija u Kantonu Sarajevo dominiraju rezistentni oblici bakterija. Pored ESBL i CPE sojeva Klebsiella pneumoniae, registrovani su i Escherichia coli ESBL, Enterobacter cloacae ESBL, Proteus ESBL, MRSA i VRE, mikroorganizmi protiv kojih veliki broj uobičajenih antibiotika više nema očekivani učinak. Antimikrobna rezistencija danas se smatra jednom od najvećih prijetnji kada su u pitanju instrahospitalne infekcije jer značajno otežava liječenje pacijenata i povećava rizik od komplikacija i smrtnog ishoda.
Neadekvatan sistem nadzora
Prema procjenama Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), oko sedam posto hospitaliziranih pacijenata u evropskim bolnicama razvije najmanje jednu bolničku infekciju. U jedinicama intenzivne njege taj rizik je višestruko veći – između 10 i 16 posto pacijenata koji na intenzivnoj njezi provedu više od dva dana razvije najmanje jednu bolničku infekciju. Međutim, direktno poređenje podataka iz Kantona Sarajevo sa evropskim prosjekom nije moguće jer Zavod za javno zdravstvo objavljuje zbirni broj prijavljenih infekcija, ali ne i ukupan broj hospitalizovanih pacijenata niti stopu infekcija na 100 ili 1.000 hospitalizacija, što predstavlja međunarodni standard za procjenu epidemiološke situacije. Bez tih pokazatelja nije moguće pouzdano zaključiti jesu li sarajevske bolnice iznad ili ispod evropskog prosjeka, ali sama činjenica da su u samo dvije ustanove za godinu dana evidentirane 629 bolničke infekcije i 24 smrtna ishoda, uz značajno prisustvo višestruko rezistentnih bakterija, ukazuje da ovaj problem zaslužuje mnogo ozbiljniju pažnju nadležnih.
Zavod za javno zdravstvo KS u svom posljednjem izvještaju upozorava na ozbiljne slabosti sistema za praćenje zaraznih bolesti. Ističu da epidemiološka služba radi sa nedovoljnim brojem zaposlenih, pojedini timovi pokrivaju više općina, a elektronski sistem prijavljivanja nije adekvatno uspostavljen jer većina zdravstvenih ustanova, posebno onih u privatnom vlasništvu, nije povezana sa sistemom RegiZ. Sam sistem ne omogućava kvalitetne analize podataka i ne postoji efikasan način da se utvrdi prijavljuju li zdravstvene ustanove sve slučajeve koji podliježu obaveznoj prijavi.
Iz Zavoda dodatno upozoravaju da do sada nije bilo nikakvih sankcija za neprijavljivanje, zbog čega ostaje otvoreno pitanje da li službena statistika u potpunosti odražava stvarni broj bolničkih infekcija u Kantonu Sarajevo. To potvrđuje i odgovor Zavoda na upit koji je Istraga poslala prije nekoliko mjeseci u vezi sa epidemiološkim nadzorom u Općoj bolnici, kada nam je rečeno da Zavod „po prijavi“ obavlja epidemiološki nadzor nad kretanjem uzročnika intrahospitalnih infekcija u bolničkim zdravstvenim ustanovama na području cijelog Kantona. Drugim riječima, navedeni statistički podaci o infekcijama kreiraju se isključivo na osnovu onoga što prijave same bolnice.
