Sutra će se u Hrvatskom saboru raspravljati o zajedničkom prijedlogu rezolucije HDZ-a Hrvatske i Domovinskog pokreta kojom se poziva na implementaciju etničkog predstavljanja i federalizaciju Bosne i Hercegovine. Dok su stavovi stranke Andreja Plenkovića i hrvatske krajnje desnice jasni ostaje otvoreno pitanje kako će glasati hrvatska opozicija predvođena SDP-om i strankom Možemo.
Prijedlog “Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini”, izvorno iniciran od Domovinskog pokreta početkom juna, razvodnjen je intervencijom HDZ-a na način da se od prvobitnog pozivanja na uspostavljanje hrvatske autonomije sada poziva na poštovanje “načela federalizma”.
Osnovni zahtjev, poznat godinama unazad, implementacija etničkog predstavljanja, prevladava kroz cijeli sadržaj rezolucije s pozivom na uspostavu hrvatske izborne jedinice za izbor člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata.
“Hrvatski sabor poziva Vladu Republike Hrvatske na nastavak pružanja potpore ostvarivanju potpune političke ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini u okviru reforme političkog sustava kojim bi se osigurali pošteni izbori, na kojima bi svaki konstitutivni naroda imao mogućnost birati svoje legitimne predstavnike”, navodi se.
Praktično, njen sadržaj odgovara “Deklaraciji hrvatskog sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini” usvojenoj 2018. godine. U njoj se također poziva na “načelo federalizma”, kao i etničko predstavljanje, tako da ona suštinski ne donosi ništa novo.
“Hrvatski sabor izražava nadu da će proces nužnih izmjena izbornog zakonodavstva koje će osigurati legitimnu i proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda i svih građana biti značajno ubrzan”, navodi se u usvojenoj Deklaraciji.
Gledajući istupe predstavnika dvije najsnažnije opozicione stranke vidimo da prijedlog rezolucije ne odstupa od njihovog viđenja Bosne i Hercegovine.
Europarlamentarac i član Predsjedništva SDP-a Tonino Picula iznosio je gotovo istovjetne stavove koje vidimo u predloženoj rezoluciji. Picula je 2021. godine glasao protiv Izvještaja komisije za BiH koji djeluje pod okriljem Komiteta za vanjske poslove EU jer se u njemu nije spominjalo načelo etničkog predstavljanja.
“Protiv ovog izvještaja, kao i prethodnog usvojenog 2019. godine, glasao sam jer tekst izostavlja bilo kakav spomen načela federalizma i subsidijarnosti, kao i refleksiju koncepta konstitutivnih naroda. Konkretno, tražio sam da se unese formulacija kako je u BiH ‘potrebno nastaviti s ustavnim, političkim i izbornim reformama koje bi preobrazile BiH u djelotvornu, uključivu i potpuno funkcionalnu državu u kojoj bi se garantovala jednakost i demokratska zastupljenost svih njenih konstitutivnih naroda i građana temeljena na principima federalizma, supsidijarnosti i legitimnog predstavljanja, u skladu s načelima izraženim u prethodnim rezolucijama'”, rekao je Picula tada.
Predsjednica Možemo Sandra Benčić je na isti način govorila pozitivno o etničkom predstavljanju u BiH.
“Naš je zadatak da kažemo: ako svaki od naroda bira svoje predstavnike, pa onda biraju i hrvatski… i građani hrvatske nacionalnosti”, kazala je u podcastu Brezo.
S tim u vezi, značajne razlike po ovom pitanju između hrvatske desnice i ljevice trenutno ne postoje. Bosna i Hercegovina je prostor jedinog konsenzusa hrvatske politike.
Ipak, u samom prijedlogu rezolucije, u njenoj preambuli, za razliku od ranije usvojene Deklaracije, otvoreno se opravdava formiranje paradržave Hrvatske zajednice Herceg Bosne čiji su čelnici osuđeni u Haškom tribunala na dugogodišnje kazne. Praktično, razvodnjava se uloga HZ HB u pokušaju uništenja Bosne i Hercegovine.
“Uzimajući u obzir povijesne okolnosti koje su, uslijed početka agresije na većinski hrvatske krajeve u Bosni i Hercegovini ujesen 1991., dovele 18. novembra 1991. do odluke Hrvata u Bosni i Hercegovini o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne kao institucionalnog okvira hrvatskog naroda za samoobranu unutar Bosne i Hercegovine”, navodi se u preambuli.
Da li će makar indirektno opravdavanje ratne politike nekadašnjeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana dovesti do iznenađujućeg glasanja u Saboru hrvatske opozicije znaćemo u srijedu kada će se o Rezoluciji izjasniti sabornici.
U percepciji bošnjačke javnosti o Hrvatskoj kreirano je mišljenje da su ciljevi Zagreba oblikovani jedino shvatanjem vladajućeg HDZ-a, a ne i hrvatske ljevice. Ipak, stvarnost govori suprotno od toga. Ciljevi hrvatske politike su izraz prevlađujućeg shvatanja hrvatskog društva da Bosna i Hercegovina mora ostati trajno u sjeni Zagreba i Beograda jer u suprotnom i nema pravo postojanja.
