Nakon što je Vlada Federacije BiH zatražila određivanje privremenih mjera u postupku vanredne uprave nad Novom Željezarom Zenica, Općinski sud u Zenici zaključio je da je taj prijedlog “neuredan” i “bespredmetan”, jer nije sadržavao činjenice ni dokaze koji bi opravdali njegovo usvajanje. Umjesto toga, sudija Dino Aličić je po službenoj dužnosti donio privremenu mjeru kojom je odloženo donošenje odluke u stečajnom postupku. Iz obrazloženja sudskog rješenja jasno proizlazi da ova mjera nije donesena na osnovu prijedloga Vlade FBiH, nego na temelju samostalne procjene suda da su ispunjeni zakonski uslovi za njeno određivanje.
Prijedlogom Vlade Federacije od 19.06.2026. godine predloženo je otvaranje postupka vanredne uprave nad Željezarom. Stav IV Prijedloga sadrži zahtjev za „određivanje privremenih mjera dužniku da ne preuzima radnje unovčenja, diobe, prenosa, prodaje ili druge radnje koje bi mogle prouzrokovati nenaknadivu štetu ili bitno umanjiti vrijednost dužnika“.
– Ovaj Prijedlog za donošenje privremenih mjera, ne sadrži navode niti nudi dokaze, iz kojih sud može utvrditi da postoji vjerovatnoća da dužnik poduzima ove radnje, niti u čemu bi se mogla ogledati nenadoknadiva šteta i bitno smanjenje vrijednosti dužnika. Kako je ovaj zahtjev puko prepisivanje zakonske formulacije iz čl. 14. st. 4. ZOPVU, to se u ovom sadržaju ne može smatrati urednim prijedlogom, jer mu sam zahtjev nije „određen“, nedostaju mu činjenice i dokazi – navodi se u obrazloženju rješenja Općinskog suda u Zenici.
Sud dalje ističe kako predlagač – Vlada Federacije BiH – “uopće nema u vidu da je rješenjem Općinskog suda u Zenici, broj 43 0 St 268975 25 St od 02.04.2026.godine, upravi (stečajnog) dužnika do donošenja odluke po prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka, određena mjera obezbjeđenja, da (bilo kakve) pravne radnje stečajnog dužnika, postaju pravno valjane samo uz prethodnu suglasnost privremenog stečajnog upravitelja, a koje rješenje je javno objavljeno na web stranici suda. Iz navedenog sud zaključuje da je ovaj konkretni Prijedlog za donošenje privremenih mjera, bespredmetan, u situaciji kao što je ova.”
Međutim, kako se dalje navodi, otvaranje stečajnog postupka moglo bi dovesti do prestanka ugovora o radu zaposlenih, gubitka visokostručnog kadra, prekida kontinuiteta proizvodnje i ugrožavanja mogućnosti budućeg restrukturiranja društva. Zbog toga je Sud, prvenstveno radi zaštite radnika i očuvanja proizvodnog procesa, odlučio da postupi po službenoj dužnosti i donese privremenu mjeru.
– Imajući u vidu da je Prijedlog za donošenje privremenih mjera kojeg je podnio predlagač bespredmetan jer je neuredan, nakon temeljne analize i tumačenja najprije zakonskog teksta koji je tek stupio na snagu, posebno iz perspektive zakonom propisanih uslova za otvaranje postupka vanredne uprave, analize cijelog Prijedloga predlagača, te ocjene da sam za sebe nije dovoljan sudu za zaključak da su ispunjeni svi Zakonom propisani uslovi za otvaranje postupka, da sud mora da pribavlja podatke i dokaze po službenoj dužnosti, kao i predstojeće procesne radnje koje sud mora poduzeti i vremenski okvir za njih, sud je zaključio da su ispunjeni uslovi da po službenoj dužnosti odredi ovu mjeru osiguranja… – stoji u obrazloženju Rješenja o privremenoj mjeri.
Sud dodatno naglašava kako zakon uopće ne propisuje da mu je potrebna bilo čija inicijativa za određivanje ovakve mjere:
“Odredba ovog člana Zakona ne uslovljava sud da mu je potrebna nečija inicijativa da bi odredio privremenu mjeru, u situaciji kao što je ova, a može je odrediti odmah nakon što je utvrdio da su za nju ispunjeni uslovi.”
Istovremeno, Sud je upozorio da određivanje privremene mjere ne prejudicira konačnu odluku o prijedlogu za otvaranje postupka vanredne uprave.
– Posebno je važno za dalji tok postupka imati u vidu sljedeće. Sistemski značaj dužnika u čl. 9. st. 1., je odredio zakonodavac Zakonom i to je apstraktna (zakonska) odrednica i kvalifikacija za dužnika. Ova kvalifikacija i karakteristika dužnika u postupku odlučivanja o otvaranju postupka vanredne uprave mora biti konkretizovana i samostalno utvrđena od suda kroz kriterije i pravne standarde postojanja sistemskih posljedica zbog kolapsa dužnika, te postojanja javnog interesa, nužnosti i proporcionalnosti za uvođenje vanredne uprave kod dužnika. Prema tome, to što je sud zaključio da su, u konkretnom slučaju, ispunjeni uslovi da odredi mjeru osiguranja (koji uslovi su određeni čl. 14.) nikako ne prejudicira odluku o meritumu i zaključak da li će biti ispunjeni uslovi i standardi propisani čl. 9. st. 2. u vezi sa čl. 10. st. 1, koji su kumulativni uslovi za otvaranje postupka vanredne uprave – stoji u sudskom rješenju.
Drugim riječima, činjenica da je Sud po službenoj dužnosti privremeno zaustavio donošenje odluke u stečajnom postupku ne znači da su ispunjeni zakonski uslovi za uvođenje vanredne uprave u Novoj Željezari Zenica, već će o tome odlučiti nakon provođenja cjelokupnog postupka i utvrđivanja svih zakonom propisanih pretpostavki.
