Visoki predstavnik Christian Schmidt podnosi ostavku, saznaje Istraga.ba iz više diplomatskih izvora. Schmidt bi odluku o ostavci trebao saopćiti uskoro. Ovaj njemački diplomata nalazi se pod velikim pritiskom vlasti SAD-a koje su pred njega postavili ultimatum – rješavanje pitanja državne imovine. Schmidtu je, kako saznajemo, čak zaprijećeno i uvođenjem sankcija, odnosno stavljanjem na američku crnu listu ukoliko ne odstupi s pozicije visokog predstavnika. Kako bi izbjegao eventualne posljedice, Schmidt se povjerio svojim najbližim saradnicima da će, navjetovatnije, odstupiti s pozicije.
Prema istim izvorima, Schmidtova ostavka je, pored ostalog, dogovorena i na relaciji Banja Luka-Washington. To je, naime, bio paket dogovora američkih vlasti sa Miloradom Dodikom i njegovim saradnicima kada su Amerikanci ukinuli sankcije skoro svim zvaničnicima iz Republike Srpske. O tom dogovoru Istraga.ba je pisala u ljeto prošle godine.
Sada je upitno da li će Schmidt u utorak predstaviti svoj polugodišnji izvještaj pred Vijećem sigurnosti UN-a. Iz OHR-a je u subotu saopćeno da se Christian Schmidt već nalazi u New Yorku gdje se sastao s generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guterresom . Tokom sastanka, saopćeno je iz OHR-a, visoki predstavnik imao je priliku informisati generalnoga sekretara o izazovima s kojima se u posljednje vrijeme suočava Daytonski mirovni sporazum i njihovim potencijalnim implikacijama za regiju i Europu. Koji su to izazovi, OHR nije saopćio.
Ova sastanak, već smo naveli, trebao je biti uvertira za Schmidtovo obraćanje Vijeću sigurnosti UN-a koje je zakazano za utorak kada bi trebao biti razmatran izvještaj OHR-a za Bosnu i Hercegovinu. Schmidtov izvještaj obuhvata period od 16. oktobra 2025. do 15. aprila ove godine i definiše ključne izazove i političku situaciju u Bosni i Hercegovini tokom prethodnih šest mjeseci. U izvještaju se ističe da je ukupna sigurnosna situacija u BiH stabilna, ali krhka te da je uloga EUFOR-a i dalje relevantna i opravdana. Neslaganja o Dejtonskom sporazumu se navode kao kočnica funkcionisanja institucija čija blokada je u proteklom periodu bila posebno izražena. Zastoj institucija je naveden kao jedna od ključnih izazova u BiH, a osim toga, u izvještaju Schmidta se pod ključne probleme navodi i narativ iz RS-a, te pravosudna blokada.
“Ostajem uvjeren da je stvaranje uslova za korištenje državne imovine za razvojne projekte od javnog interesa hitno. Situacija u kojoj su investicioni projekti koji se odnose na državnu imovinu pravno nemogući ili zahtijevaju javne organe spremne da ignorišu zakon nije održiva”, navedeno je u izvještaju Christiana Schmidta.
Rješavanje pitanja državne imovine ključno je za realizaciju Južna plinska interkonekcija koji bi smanjio ovisnost BiH o ruskom plinu. Iako je upozoravao da se pitanje državne imovine mora riješiti, Schmidt je izbjegavao donijeti konačnu odluku, što je izazvalo revolt kod američke administracije.
Zbog svega ovoga bi na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, zakazanoj za utorak, trebalo biti raspravljeno i pitanje Schmidtovog legitimiteta.
Schmidta je, podsjećamo, na ovu poziciju delegirala Njemačka. Godinama je bio jedan od glavnih ljudi Zagreba. Hrvatski premijer Andrej Plenković mu je, prije imenovanja, dodijelio odlikovanje Republike Hrvatske. Schmidt će ostati upamćen kao visoki predstavnik koji je u aprilu 2023. godine na 24 sata suspendovao Ustav Federacije BiH kako bi na vlast instalirao Trojku i HDZ.
