Prijedlog budžeta Federacije BiH za period 2026–2028. godine pokazuje izrazito negativan trend: javna potrošnja raste brže od prihoda, a razlika se sistemski pokriva novim zaduživanjima. U naredne tri godine predviđa se kontinuirani rast rashoda, rast zaduženja i strukturni deficit, koji se pokriva gotovo isključivo novim zaduživanjima.
Prema zvaničnim budžetskim projekcijama koje objavljuje Istraga, Federacija će u naredne tri godine bilježiti godišnji deficit između jedne i 1,4 milijarde konvertibilnih maraka!
U 2026. godini planirani su ukupni prihodi/rashodi od 6,51 milijardi maraka i deficit u iznosu od 1,32 milijarde. Za 2027. godinu predviđa se okvirni budžet od 6,68 milijardi, sa deficitom od 1,02 milijarde, dok je za 2028. predviđen ukupan budžet od 6,97 milijardi KM i ukupan suficit/deficit od 1,37 milijardi maraka.
Kada su u pitanju prihodi Federacije, uočava se visoka zavisnost od poreza i doprinosa – porezni prihodi čine preko 90% ukupnih budžetskih prihoda u naredne tri godine, a glavni izvori iz kojih se puni budžet FBiH su doprinosi za PIO (3,27-3,64 milijardi KM) i indirektni porezi (2,45-2,60 milijardi). S druge strane, neporezni prihodi (naknade, takse, dividende) ostaju slabi i nestabilni, bez jasnog plana rasta.
Na rashodnoj strani najviše novca bit će izdvojeno za tekuće transfere i socijalna davanja. S druge strane, kapitalna ulaganja, ključna za dugoročni razvoj, nakon 2026. bilježe snažan pad, čime se dodatno sužava razvojna komponenta budžeta.
Kada je riječ o rashodima, u ovom segmentu dominira socijalna potrošnja. Najveći rashodi planirani su za tekuće transfere i socijalna davanja koji će porasti sa 6,28 milijardi u 2026., na čak 7,10 milijardi KM u 2028. godini.
Za plate i naknade troškova zaposlenih u ovoj godini bit će izdvojeno oko 47 miliona maraka više u odnosu na 2025., a iznos za ovu budžetsku stavku trebao bi ostati približno isti u iduće tri godine – oko 480 do 485 miliona godišnje.
Sada dolazimo do najšokantnijih stavki u trogodišnjoj projekciji budžeta, a one se odnose na kapitalna ulaganja i zaduživanja. Prema ovom prijedlogu, kapitalni transferi drastično će pasti nakon 2026. godine – sa 470 miliona maraka, koliko je planirano u ovoj godini, na samo oko 186 miliona KM u 2027. i 2028. godini! Jasno je da bez stabilnih kapitalnih investicija nema rasta produktivnosti, niti dugoročnog ekonomskog razvoja Federacije, čiji budžet u ovakvim okvirima postaje gotovo isključivo instrument socijalne potrošnje.
Zaduživanje je, po svemu sudeći, iz perspektive aktuelne vlasti postalo ključni mehanizam finansijskog opstanka i “preživljavanja” Federacije. Federalna Vlada tako planira od dvije do 2,4 milijarde maraka novog zaduženja godišnje, uz dominantno vanjsko zaduživanje i konstantno kratkoročno domaće zaduživanje (360 miliona KM godišnje). Iako se dio duga redovno otplaćuje, neto zaduženje konstantno raste, što znači i znatno veći fiskalni pritisak u budućnosti i rast izdataka za kamate (preko 250 miliona KM godišnje). Podsjećanja radi, Federacija BiH je 2024. godine izdvojila rekordnih 452 miliona eura za otplatu vanjskog duga koji je iznosio oko 2,58 milijardi eura, što je gotovo dvostruko više nego 2020. godine.
Sa planiranim projekcijama u naredne tri godine Federaciju BiH očekuje sistemski deficit i stagnacija. U budžetu koji je gotovo isključivo potrošački, umjesto razvojni, sve veća zaduženja zamjenjuju reforme. Kapitalna ulaganja postala su žrtva socijalnog mira, održavanja privida fiskalnih reformi i (navodnog) poboljšanja standarda radnika i penzionera, koji građanima uporno servira aktuelna Vlada Nermina Nikšića. A da ne spominjemo da u slučaju bilo kakvih kriznih, vanrednih situacija, Vladi Federacije sa ovakvim budžetom ostaje izuzetno nizak fiskalni manevarski prostor. U konačnici, budžet Federacije BiH za naredne tri godine ne predstavlja plan razvoja, već plan pukog preživljavanja.
