Dio međunarodne zajednice započeo je pregovore oko uklanjanja Christiana Schmidta s pozicije visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, saznaje Istraga.ba iz više diplomatskih izvora. Ukoliko se plan, u čijem osmišljavanju učestvuju i Sjedinjene Američke Države, realizira, Schmidt bi trebao otići do kraja ove godine. Istovremeno se, kako saznajemo, razgovara i o njegovom nasljedniku koji bi bio prihvatljiv za sve zemlje članice PIC-a (Vijeća za provedbu mira).
“U ovom trenutku postoje rasprave i da se Ured visokog predstavnika iz Sarajeva izmjesti u Ženevu”, kazali su izvori Istrage.
Istovremeno, dok traju razgovori o smjeni Christiana Schmidta, zvaničnici Zagreba nastoje ubijediti aktualnog visokog predstavnika da svoj mandat završi nametanjem odredaba Izbornog zakona BiH koje bi omogućile HDZ-u BiH da uvijek bira svog člana Predsjedništva BiH.
Podsjećamo, Christian Schmidt je 2. avgusta 2021. godine službeno preuzeo mandat visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Vlasti iz Republike Srpske su od početka osporavale njegov legalitet, ali sve odluke koje je donio su primijenjene i na području tog entiteta.
Uporedo sa imenovanjem Christiana Schmidta za visokog predstavnika, Ruska Federacija je obustavila finansiranje OHR-a.
“U julu 2021. godine Ruska Federacija najavila je da više neće učestvovati na sastancima Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), a u februaru 2022. godine informirala je Ured visokog predstavnika (OHR) da suspendira svoje učešće u finansiranju OHR-a”, saopćeno je u aprilu 2022. godine iz OHR-a.
Prema informacijama Istrage, i Ambasada SAD-a ove je godine kasnila sa uplatama tranši za finansiranje Ureda visokog predstavnika. OHR se finanansirao sredstvima koje su odobravale Evropska unija (47,68 posto), Sjedinjene Američke Države (22 posto), Japan (10 posto), Ujedinjeno Kraljevstvo (6,69 posto), Kanada (3,03 posto), Organizacija islamske konferencije (2,5 posto), Rusija (1,2 posto), ostali (6,9 posto).
Mandat Christiana Schmidta obilježen je s nekoliko kontroverznih odluka. No, ona najbitnija je, kada je, uz prethodni dogovor sa Zagrebom, visoki predstavnik na jedan dan suspendirao Ustav Federacije BiH kako bi, bez potpisa bošnjačkog potpredsjednika Federacije BiH imenovao aktualni saziv Vlade Federacije BiH. Nekoliko mjeseci ranije, u izbornoj noći 2022. godine promijenio Ustav Federacije BiH i Izborni zakon BiH u korist HDZ-a BiH. Neposredno prije nametanja, u septembru 2022. godine, premijer Hrvatske Andrej Plenković priznao je da je Vlada Republike Hrvatske bila direktno uključena u pregovore sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom o izmjenama Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini.
“S visokim predstavnikom Schmidtom smo razgovarali mjesecima temeljito i diskretno. Kada se u taj proces uključio predsjednik i izvrijeđao Schmidta, onda je vjerojatno malo i splasnuo njegov entuzijazam da ispravi nepravde prema Hrvatima u BiH”, prenio je oficijalni Twitter profil hrvatske vlade riječi premijera Andreja Plenkovića.
Nakon što je Schmidt izmijenio Ustav FbiH i Izborni zakon BiH, Plenković je, u intervjuu za Večernji list, kazao da je !Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt je pripremao i implementirao rješenja u korist Hrvata”.
Christian Schmidt je nositelj hrvatskog odlikovanja – Red Ante Starčevića.
“Na temelju Ustava Republike Hrvatske i Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske a na prijedlog Državnog povjereništva za odlikovanja i priznanja, Predsjednik Republike Hrvatske donio je Odluku o dodjeli odlikovanja Redom Ante Starčevića za osobiti doprinos u uspostavi i izgradnji suverene hrvatske države te promociji vanjskopolitičkih interesa Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj i u svijetu, odlikuje se gospodin Christian Schmidt”, pročitao je s papira Andrej Plenković prije nego što je u januaru 2020. godine odličje predao ovom njemačkom političaru.
Ovo odličje je, formalno, dodijeljeno 2013. godine kada je tadašnji predsjednik Ivo Josipović potpisao ukaz kojim je CSU-ove političare Christiana Schmidta i Harmuta Koschyka odlikovao “Redom Ante Starčevića”. Tek sedam godina kasnije, odličje je i službeno uručeno i njemački kandidat za Visokog predstavnika za BiH i formalno je “stao u Red” sa ratnim zločincem Jadrankom Prlićem.
