Prije nego što je Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio Zakon o južnoj plinskoj interkonekciji HDZ je pokušao progurati svoj prijedlog zakona po kojem bi BH Gas kao kompanija prestao postojati, a vlasnik postojećeg plinovoda i onog koji bi se izgradio bila bi kompanija sa sjedištem u Mostaru.
Večernji list je naveo da je zakon prvobitno bio usaglašen između timova Trojke i HDZ-a. Međutim, odbijen je na Vladi nakon intervencije američkog ambasadora Michaela Murphya koji je izvršio pritisak na stranke Trojke.
U nacrtu zakona “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovina i Republika Hrvatska” u članu 5. navodi se da će Vlada FBiH 15 dana nakon usvajanja zakona imenovati tim za implementaciju projekta, a koji će imenovati investitora u roku 90 dana.
Međutim, u dodatnom obrazloženju navodi se da je članom 5. Nacrta zakona za “nositelja investicije projekta određeno Gospodarsko društvo za prizvodnju i transport plina ‘Južna plinska interkonekcija’ d.o.o. Mostar”.
Također, u samom zakonu indirektno se navodi da BH Gas ne bi više postojao, i da bi se utopio u novoosnovanu kompaniju.
“Investitor se zadužuje da osposobi postojeći vlastiti transportni sustav (etapno) za reverzibilan rad i prilagodi ga tehničkim zahtjevima, kao neodvojiv dio plinovoda ‘Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska’ te na taj način omogući stabilnu opskrbu postojećih potrošaća u Federaciji Bosne i Hercegovine”, stoji u zakonu.
Dalje se navodi da bi odluku Vlade o investitoru mora potvrditi Parlament FBiH, a nakon čega bi ona postala sastavni dio predloženog zakona.
Realizacija projekta Južna interkonekcija finansirao bi se zaduživanjem, grantovima, budžetskim i vlastitim sredstvima investitora, modelom javno-privatnog partnerstva (JPP) te drugim izvorima finansiranja.
Podsjećamo, plinovod bi išao u pravcu od Zagvozda u Hrvatskoj, do Posušja-Tomislavgrada-Šuice-Kupresa-Bugojna-Novog Travnika/Travnika u BiH i u drugom pravcu Posušje-Grude-Široko Brijeg-Mostar s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu i Jajcu.
