Vijeće ministara BiH danas je imenovalo novo rukovodstvo OSA-e BiH, direktora Almira Džuvu, zamjenika direktora i šefa operacija Ristu Zarića kao i glavnog inspektora Damira Bevandu, ali bez svih uslova koje propisuje Zakon o OSA-i.
Još uvijek nije formirana Komisija za nadzor nad radom OSA-e (Sigurnosno-obavještajna komisija) koja vrši parlamentarni nadzor nad radom OSA-e i daje svoje mišljenje oko imenovanja direktora i zamjenika, a nisu izvršene ni sigurnosne provjere za novo rukovodstvo te u ovom trenutku novoimenovani direktor OSA-e nema pristup podacima sa oznakom ‘tajno’ i ‘vrlo tajno’.
Ovakvim postupanjem je otvoreno i pitanje pravne nesigurnosti ali i ko će imati pristup tajnim podacima koji se tiču nacionalne sigurnosti BiH. U ovom trenutku je nejasno i ko je sada nadležan da naredi sigurnosnu provjeru za Džuvu i Zarića. S obzirom da bi dužnost novom direktoru trebao predati prethodni direktor Osman Mehmedagić pitanje je kako ispoštovati član 3. Zakona o zaštiti tajnih podataka u kojem se navodi “svaka osoba kojoj se povjeri tajni podatak ili se na drugi način upozna sa sadržajem tajnog podatka odgovorna je za njegovo čuvanje i zaštitu njegove tajnosti”. U ovom slučaju Mehmedagić će biti “kriv” ako Džuvi omogući uvid u tajne podatke za koje nema sigurnosnu dozvolu.
Prema Zakonu o zaštiti tajnih podataka jasno je precizirano ko ima pristup tajnim podacima svih stepena bez sigurnosne provjere, ali među tim izuzecima nema direktora, ni zamjenika direktora OSA-e. Prema istom zakonu Džuvo i Zarić imaju pristup tajnim podacima stepena ‘interno’ i ‘povjerljivo’, a jasno je da većina podataka kojom OSA raspolaže je stepena ‘tajno’ i ‘vrlo tajno’.
Zakonom o OSA-i je precizirano da se imenovanje direktora i zamjenika direktora OSA-e vrši uz konsultacije sa Zajedničkom komisijom koju čini po šest članova iz oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Na današnjoj sjednici Predstavničkog doma PS BiH predsjedavajući Doma Denis Zvizdić najavio je zastupnicima vanrednu sjednicu između 7. i 9. marta na kojoj će se završiti konstituisanje zajedničkih komisija PS BiH. Jedna od njih je upravo za nadzor nad radom OSA-e. Na čelu te Komisije nalazi se predsjedavajući koji je izabran iz reda članova Komisije i on mora biti član stranke zastupljene u jednom od domova Parlamentarne skupštine BiH koja nije dio vladajuće koalicije. Članovi Komisije se kandiduju u skladu sa principom proporcionalne zastupljenosti političkih stranaka u Predstavničkomu domu. U Komisiji su zastupljena sva tri konstitutivna naroda.
Član 19. Zakona o OSA-i jasno precizira nadležnosti Komisije i to:
1. vrši nadzor nad zakonitošću rada Agencije;
2. održava rasprave o imenovanju generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora Agencije i daje mišljenja o tom imenovanju;
3. razmatra izvještaje predsjedavajućeg o pitanjima iz njegove nadležnosti, uključujući mjere preduzete u cilju rješavanja svih problema u Agenciji utvrđenih prilikom provođenja inspekcijske kontrole, revizije ili istrage;
4. razmatra izvještaje generalnog direktora o radu i troškovima Agencije, te posebno analizira način trošenja budžetskih sredstava;
5. razmatra izvještaje glavnog inspektora, u skladu sa članom 33. ovog zakona;
6. zatraži od zaposlenih u Agenciji da, putem predsjedavajućeg osiguraju stručne savjete kada je potrebno u cilju vršenja funkcije nadzora;
7. daje mišljenje o detaljnom prijedlogu budžeta Agencije;
8. provodi istragu o radu Agencije, u skladu s članom 20. ovog zakona.
Ova Komisija ima nadležnosti da provede istragu tokom koje može ispitivati zaposlene u Agenciji te imati pristup relevantnoj dokumentaciji Agencije.
„Ukoliko Sigurnosno-obavještajna komisija utvrdi da je rad Agencije nezakonit, Komisija može pozvati predsjedavajućeg, odnosno generalnog direktora da preduzme potrebne mjere i pokrene ispitivanje odgovornosti. Predsjedavajući, odnosno generalni direktor je obavezan da obavijesti Sigurnosno-obavještajnu komisiju o rezultatima tog ispitivanja.
U izvršavanju svojih funkcija, Sigurnosno-obavještajna komisija može od predsjedavajućeg, generalnog direktora, svakog zaposlenog u Agenciji ili u Obavještajno-Sigurnosno-savjetodavnoj službi tražiti informacije o radu Agencije. Sigurnosno-obavještajna komisija može također narediti predsjedavajućem, odnosno generalnom direktoru da izađu pred Komisiju i daju usmeni izvještaj o aktivnostima Agencije.
Članovi Sigurnosno-obavještajne komisije su pod obavezom čuvanja tajnosti informacija koje se tiču službenih tajni, a u koje su imali uvid u svojstvu članova Komisije. Ova obaveza ostaje na snazi i nakon prestanka njihovog članstva u Komisiji.
