Može li se nepoznatim osobama pomoći nakon izvršenja nepoznatog krivičnog djela? Ako pitate Tužilaštvo BiH – može. I zato su državni tužioci Ćazim Hasanspahić i Dubravko Čampara odlučili potpisati optužnicu u “slučaju Memić” kojom pet poznatih osoba, međusobno nepovezanih, terete da su počinili krivično djelo – Pomoć učinitelju poslije učinjenog krivičnog djela. Pet poznatih osoba je, dakle, po mišljenju Tužilaštva pomoglo nepoznatim osobama koje su izvršile, pazite sada, nepoznato krivično djelo.
Ako pitate državne tužioce Hasanspahića i Čamparu, da li nekoga možete optužiti da je počinio krivično djelo koje ne postoji u krivičnom zakonu, dobit ćete potvrdan odgovor. Jer oni su to uradili u “slučaju Memić”, optužujući pet nepovezanih osoba da su, pored ostalog, počinili krivično djelo – protuzakonito posredovanje. A to djelo ne postoji u Krivičnom zakonu FBiH, kojeg su državni tužioci uzeli kao osnov za podizanje optužnice protiv Alise Mutap, Zijada Mutapa, Hasana Dupovca, Josipa Barića i Muamera Ožegovića.
Otkako je bivša glavna državna tužiteljica Gordana Tadić formirala predmet kako bi istražila istragu u slučaju smrti Dženana Memića, istragom, neformalno, rukovodi advokat Ifet Feraget, pravni zastupnik porodice Memić. On je, recimo, procijenio da se 45 osoba, uglavnom onih koje se nikada i nigdje nisu srele, uspjelo da organizuje kriminalnu grupu koja je, pazite sada, prikrivala dokaze protiv nepoznatih osoba za nepoznato krivično djelo koje je Feraget okarakterisao kao – ubistvo.
“Znamo ko su ubica Dženana Memića”, rekao je Feraget 7. februara 2019. godine.
Isto će ponoviti i mjesec kasnije. I mjesec kasnije. I ponavljat će to godinama kasnije, ne izgovarajući nikada imena ubica. Na toj je matrici i nastao predmet “Memić”, koji je rezultirao prvo hapšenjem, a onda i optužnicom protiv pet osoba optuženih da su “nepoznatim osobama”, pomogle nakon “nepoznatog krivičnog djela”. Taj predmet se koristio za političke obračune, za predizborne kampanje. Recimo, u početku je za porodicu Memić Aljoša Čampara bio jedan od onih koji je “umiješan u zataškavanje ubistva Dženana Memića”. Nakon što je postao član Naroda i Pravde, Čampara je postao jedan od boraca za rješavanje tog slučaja. No, to su primjeri medijske manipulacije. U nastavku ćemo detaljnije o pravnim detaljima.
Krenut ćemo samih svjedoka Tužilaštva BiH. Jedan od njih je službenik Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Nedžad Hrvat. On je prvo bio osumnjičen, hapšen i od Suda je traženo njegovo pritvaranje. Sud je to odbio jer je utvrđeno da ne postoji osnovana sumnja da je spektakularno uhapšeni Hrvat umiješan bilo kako u ovo krivično djelo. Nakon puštanja, Tužilaštvo BiH ga pretvara u svjedoka.
Na sumnjiv je način Tužilaštvo BiH vršilo pretrese i oduzimalo telefone od osumnjičenih. No, ni to ne bi bio problem da državni tužioci nisu na jednom od ročišta saopćili da nalaze vještačenje tih telefona nisu dostavili Sudu BiH, jer nalazi nisu bilo gotovi do podizanja optužnice. Naime, Tužilaštvo BiH je optužnicu u ovom predmetu podiglo 9. jula 2021. godine i u njoj su naveli da je “prilikom pretresa mobilnih telefona i ostalih elektronskih uređaja utvrđena je međusobna komunikacija između osumnjičenih i sadržaj navedene komunikacije”. No, vještačenje kao dokaz tog navoda iz optužnice nisu dostavili, tvrdeći da nalaz nije bio završen. Međutim, Izvještaj o vještačenju je dostavljen 05.07.2021.godine. Dakle, četiri dana prije nego što su podigli optužnicu, državni tužioci Ćazim Hasanspahić i Dubravko Čampara su imali na raspolaganju vještačenje telefona. Sudu su, međutim, kasnije rekli da taj nalaz nije bio gotov.
Idemo dalje. Veći dio policijske istrage, od prikupljanja dokaza, preko saslušanja svjedoka, do pretresanja i oduzimanja predmeta, u ovom predmetu, po nalogu tužilaca, provodio je policijski službenik MUP KS Adis Prašović. U pitanju je policajac koji je nedavno uhapšen zbog sumnje da je umiješan u organizovani kriminal.
Osim Prašovića, sporan je i angažman drugih službenika. Recimo, svjedok Nermin Šehović je u nekoliko navrata saslušavao i svjedoke. Svjedoke u ovom predmetu je saslušavao i Nermin Halilagić, istražitelj Tužilaštva BiH, koji je istovremeno imao ulogu i u policijskom odboru za žalbe koji je donosio odluke u odnosu na npr.optužene Barića i Dupovca.
Na ovo pitanje odgovor ne znaju ni sami državni tužioci. Tokom suđenja su, recimo, tužioci Hasanspahić i Čampara četiri puta kazali da je organizator ove kriminalne grupe policajac Hasan Dupovac, dok su dva puta u istoj sudnici sudnici organizatorom proglasili Zijada Mutapa.
“Organizirana kriminalna grupa” sa nepoznatim vođom je, pored ostalog, optužena da je nezakonito tragala za autom Renault Clio zelene boje, te da je na taj način “preusmjeravala” istragu za stvarnih izvršilaca nepoznatog krivičnog djela. No, isto to zeleno auto je tražio i Muriz Memić – inače ključni svjedok Tužilaštva BiH.
