Centralna izborna komisija BiH utvrdila je da će pravo glasa na Općim izborima 4. oktobra izvan Bosne i Hercegovine imati ukupno 48.074 birača. Na izborima 2022. godine, taj broj iznosio je 69.872. To znači da je u četiri godine broj birača koji imaju pravo glasa iz dijaspore smanjen za čak 21.798, odnosno za oko 31 posto.
Upravo ova kategorija birača predstavlja najvažniju bazu glasova za probosanske, odnosno bošnjačke političke stranke koje učestvuju u raspodjeli mandata u Republici Srpskoj. Pad od gotovo trećine birača ove godine zato bi mogao značajno promijeniti raspored snaga u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Podaci CIK-a pokazuju da su najveća smanjenja broja registrovanih birača koji glasaju iz dijaspore zabilježena u onim gradovima i općinama iz kojih su probosanske stranke tradicionalno dobijale najveći broj glasova. Tako je u Banjoj Luci broj birača koji glasaju u odsustvu smanjen sa 2.273 na svega 875, što predstavlja pad od čak 61,5 posto. U Gradišci je broj smanjen sa 1.324 na 504, odnosno za 61,9 posto, dok je u Prnjavoru evidentiran pad od 59 posto – sa 383 na 157 birača.
U Prijedoru je broj glasača iz dijaspore više nego prepolovljen – sa 3.783 na 1.575, što predstavlja pad od 58,4 posto. Slična situacija je i u Zvorniku – sa 1.084 na 552, ili 49,1 posto manje nego prije četiri godine. U Doboju je broj smanjen za 43,5 posto – sa 1.152 na 651, dok je u Bijeljini evidentiran pad od 30,2 posto, odnosno sa 1.393 na 972 birača.
Pad je nešto manji u Bratuncu, gdje će pravo glasa u oktobru imati 24,1 posto manje građana iz dijaspore nego prije četiri godine, kao i u Kotor Varoši, gdje iznosi 17,5 posto. U Srebrenici je broj birača smanjen sa 1.387 na 1.243, odnosno za 10,4 posto, što je daleko manje od prosjeka zabilježenog u ostatku Republike Srpske.
Na Općim izborima 2022. godine probosanske stranke okupljene u Pokret za državu osvojile su jedan kompenzacijski mandat iz Republike Srpske u Predstavničkom domu PS BiH. Mandat je pripao Edinu Ramiću (SDA), koji je ostao jedini probosanski zastupnik iz RS-a u državnom parlamentu. A taj jedan mandat, koji je ključan za odnos snaga na državnom nivou, sada je ozbiljno ugrožen.
Ako opozicione stranke iz RS-a uspiju osvojiti četiri mandata, a probosanske stranke zadrže svoj jedan mandat, u Predstavničkom domu bit će pet zastupnika iz Republike Srpske koji će imati kvorum bez SNSD-a. Međutim, ukoliko probosanske stranke zbog značajno manjeg broja birača koji glasaju u odsustvu izgube taj mandat, cijela politička računica mogla bi izgledati potpuno drugačije. U tom slučaju opozicija iz Republike Srpske ostala bi na četiri zastupnika, što bi značilo da bi za osiguravanje potrebnog kvoruma bila neophodna podrška SNSD-a ili neke druge stranke iz vladajućeg bloka u RS.
Naravno, smanjenje broja evidentiranih birača iz dijaspore ne mora automatski značiti i gubitak kompenzacijskog mandata za bošnjačke stranke. Izlaznost i ukupan izborni rezultat stranaka iz Republike Srpske su bitni faktori, ali kada se broj potencijalnih birača smanji za gotovo 22.000, odnosno za skoro trećinu, jasno je da će takva promjena imati utjecaja na konačni izborni rezultat.
