Crna Gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava”, stoji u Članu 1 crnogorskog Ustava.
“Nosilac suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Građanin vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika. Ne može se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom”, piše u Članu 2 Ustava Crne Gore.
Nema sumnje da sutkinja Ivana Jelić, inače potpredsednica Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i bivša potpredsjednica Komiteta Ujedinjenih nacija za ljudska prava, dobro zna šta piše u Ustavu Crne Gore. Podsjetimo da je juče Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, čija je potpredsednica sutkinja Jelić, poništio prvobitnu odluku u predmetu Slaven Kovačević protiv BiH. Veliko vijeće Evropskog suda utvrdilo je ovaj put da Slavenu Kovačeviću nisu prekršena ljudska prava.
A Kovačević je upravo tražio ono što stoji u Članu 2 Ustava Crne Gore.
On se, naime, žalio Sudu u Strazburu da su prekrešena njegova biračka prava jer kao građanin Federacije BiH ne može birati člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Sud je prošle godine prihvatio njegovu aplikaciju i presudio da BiH mora biti jedna izborna jedinica kada su u pitanju izbori za članove Predsjedništva i delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Neko će reći da, pošto je u obaranju prvobitne presude čiji je skor glasanja bio 1:16 na štetu Kovačevića, glas sutkinje Jelić nije bio presudan te da ne bi promijenio ništa. Itekako je, međutim, važan glas crnogorske sutkinje. Glasom sutkinje Jelić ona je Crnu Goru svrstala na stranu HDZ-a i presuđenih UZP-ovaca, na stranu njihovih sluga- sarajevskih trojkaških abazovića, mandića… A snebivao se dobar dio građana Crne Gore nad postupcima Abazovića, Mandića i drugih sluga Srbije i njegovih politika u Crnoj Gori.
Ovim glasom sutkinja Jelić ne samo da je opstruirala građansko opredjeljenje Crnoj Gori susjedne države BiH da bude građanska a ne država podijeljena u torove i u kojoj glas većine, po sadašnjem ustrojstvu, vrijedi manje. Ovim glasom ona je Crnu Goru svrstala na stranu istih onih koji bi da mijenjaju Ustav u Crnoj Gori ne bi li poništili sve što je crnogorsko. Da li bi sjutra sutkinja Jelić dala svoj glas da se u Crnoj Gori formira više kantona – srpski kanton, bošnjački kanton, albanski kanton, hrvatski kanton te da svi oni imaju pravo veta? Da li bi joj bilo pravo da njen glas manje vrijedi od glasa jednog Bošnjaka, Albanca, Hrvata u multietničkoj Crnoj Gori?
Crna Gora je država koja, čini se, želi da postane naredna članica EU. Pošto je Evropski sud za ljudska prava zvanično juče poništio prvobitnu presudu u slučaju Kovačević protiv BiH najveća pravosudna instanca EU je ovim isporučila i papir Bosni i Hercegovini da ne može u EU. U doba agresije na BiH tokom 1990. Crna Gora je kao dio SRJ bila saučesnica dok kasnije, nekim mudrijim politikama, nije uslijedio otklon od zločinačke politike Miloševića i Tuđmana.
Danas su na vlasti i u Srbiji i Hrvatskoj iste te politike devedesetih koje svoje pipke čvrsto drže zalijepljene u Bosni i Hercegovini čime onemogućavaju napredak te zemlje i guše prava većine svjesno čineći aparthejd. Zašto danas, u doba mirne agresije na BiH, crnogorski glas opet stoji na stranu istih zločinačkih politika Miloševića, Karadžića, Mladića, Tuđmana? Čime je crnogorska sutkinja ucijenjena? Gubitkom pozicije, nametanjem prepreka na putu Crne Gore ka EU, novcem? To što je uvažena sutkinja Jelić stavila na kocku lični i profesionalni integritet, čast i dostojanstvo, je manje važno od činjenice da je ona svojim glasom pogazila principe države iz koje dolazi.
Zašto je etnofederalizam u BiH za nju opravdan, a ne bi, vjerujem, bio u Crnoj Gori? Crna Gora se svako malo diči da je moderna građanska demokratija, zar ne?
Svaki spoljni pokušaj nasrtaja na Crnu Goru treba braniti, ako se još može odbraniti, a neko će reći da taj uticaj dolazi isključivo iz Srbije. Tačno je da je uticaj Srbije direktan i nedvosmislen, ali isto tako, što se u Crnoj Gori svjesno prećutkuje te su zarad nekakvog članstva u EU spremni da prodaju ne samo svoju čast i dostojanstvo već i da nanesu štetu drugima, ne može se zažmuriti na očito – da se preko Crne Gore prelama kombinovani srpsko-hrvatski uticaj i to na štetu Bošnjaka.
Onih Bošnjaka čiji je glas bio važan ako ne i ključan u obnovi građanske i suverene države Crne Gore! Živimo u turbulentnim geopolitičkim vremenima gdje se prilike mijenjaju ubrzano.
Ako takve prilike donesu Crnoj Gori neprilike to jest ono na čemu se stihijski radi godinama, a što građanska Crna Gora ne bi željela i čemu se protivi, kojem se sudu sjutra građanin Crne Gore može žaliti u svijetu u kojem očito nema pravde, gdje su sila, ucjene, lobiranja iznad međunarodnog prava, konvencija, pa čak i ustava država?
