Visoki predstavnik Christian Schmidt u najnovijem polugodišnjem izvještaju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija osvrnuo se na dešavanja od aprila do oktobra ove godine koja su obilježena krizom koju je pokrenuo sada već bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Schmidt u izvještaju ističe da akcije Dodika nisu bile izolirani incidenti isključivo izazvani presudom Suda Bosne i Hercegovine i oduzimanjem mandata predsjednika RS-a kao posljedicom.
“Oni predstavljaju posljednje poteze u dugogodišnjoj političkoj strategiji, planiranoj i pripremljenoj daleko unaprijed”, napisao je Schmidt.
Navodi da su strahovi da će sigurnosne agencije biti uvučene u sukob bili kratkog vijeka.
“Iako rizik i dalje postoji, spor je ostao ograničen na političku sferu. Transformacija vojne moći u političke strukture, koju je Opći okvirni sporazum za mir postigao, ponovo se pokazala efikasnom. Stabilizirajuća uloga Snaga Evropske unije (EUFOR) u tom pogledu i odluka o povećanju broja trupa na terenu ne smiju se podcijeniti”, ističe visoki predstavnik.
S druge strane smatra da su ovi napadi na Dejtonski mirovni sporazum imali svoju cijenu, političku i institucionalnu.
“Bosna i Hercegovina se našla u strukturnoj krizi, koja ima geopolitičke posljedice”, stoji u izvještaju.
Smatra da su odluke Ustavnog Suda BiH i CIK u kontekstu poništavanja zakona koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) i izrečenih mjera prema Dodiku, poslale snažnu poruku, da napad na Dejtonski sporazum, Ustav i zakone BiH snosi legalne posljedice.
“Iako je državno pravosuđe odlučno reagiralo na akcije poduzete u ime entiteta Republike Srpske, funkcionalnost drugih institucija bila je ugrožena. Koalicija na državnom nivou se raspala, pri čemu su stranke Trojke napustile savez sa SNSD-om, dok su HDZ i SNSD odolijevali restrukturiranju Vijeća ministara. Koalicija formirana nakon izbora 2022. godine, koja se oslanjala na potrebu za pronalaženjem kompromisa radi napretka na putu ka EU, nije mogla preživjeti ultimatumima i prijetnjama protiv države koje je iznosio SNSD. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ostala je paralizirana, dok rad Vijeća ministara nije donio očekivane rezultate”, navodi Schmidt.
Dodao je da je pristanak SNSD-a da izađe na prijevremene izbore za predsjednika RS-a i usvajanje Reformske agende može ukazivati da stranka želi izaći iz izolacije.
“Dalji razvoj događaja u vezi s ovim pitanje mora se pratiti”, kazao je Schmidt.
Govoreći o presudi “Kovačević” koju je donijelo Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava kazao je da bi nju trebalo shvatiti kao pokazatelj da ustavna i institucionalna pitanja trebaju diskutovati političari u BiH, a ne da se “nameću spolja”. Zaista čudan zaključak visokog predstavnika s obzirom da je on nametanjem izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH 2. oktobra 2022. godine upravo učinio suprotno.
“Međutim, odluka pokazuje da će prilagođavanje ustavne strukture Bosne i Hercegovine doći iz same Bosne i Hercegovine i neće biti nametnuto spolja”, kazao je Schmidt.
Smatra da međunarodne institucije u BiH be smiju biti ugašene da bi se sačuvala sigurnost i mir u zemlji.
“To je također garancija u zemlji koja ostaje nestabilna i podložna geopolitičkim podjelama. U tom kontekstu, implementacija uslova uključenih u Agendu 5+2 kasni i mogla bi pružiti dokaz da je Bosna i Hercegovina samoodrživa, stoji u izvještaju.
U nastavku je govorio i o pitanju državne imovine.
“Pitanje državne imovine ističe se kao pitanje koje zahtijeva našu pažnju. Trenutna situacija, u kojoj je raspolaganje tom imovinom zabranjeno zbog odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, stavlja one koji poštuju pravila u nepovoljan položaj. Zbog višeg nivoa usklađenosti s odlukom Ustavnog suda i zabranom raspolaganja, Federacija Bosne i Hercegovine je izloženija negativnim ekonomskim posljedicama koje bi mogle dovesti do potpunog zastoja. U trenutnom političkom kontekstu, nerealno je očekivati da se na državnom nivou može postići sveobuhvatno rješenje o raspodjeli državne imovine uz saglasnost vlasti Republike Srpske. Međutim, za Bosnu i Hercegovinu je važno da se zabrana raspolaganja ublaži kako bi se osiguralo da vlasti koje poštuju vladavinu prava ne budu kažnjene i spriječene u pokretanju razvojnih projekata”, kazao je Schmidt.
U nastavku navodi da je trenutna pravna situacija dovela do ozbiljne pravne nesigurnosti, pa čak i do blokade implementacije projekata na nivou entiteta, kantona i jedinica lokalne samopuprave.
“Ovo je posebno slučaj u Federaciji Bosne i Hercegovine, gdje vlasti ulažu napore da poštuju takozvanu zabranu raspolaganja državnom imovinom i relevantne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, dok vlasti Republike Srpske nastavljaju otvoreno da ih krše. Zbog toga su se povećali pozivi domaćih vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine za brzim rješavanjem ovog hitnog pitanja, uključujući uvođenje izmjena u takozvanu zabranu raspolaganja državnom imovinom. Ove izmjene bi, kako se tvrdi, mogle omogućiti realizaciju brojnih trenutno blokiranih projekata i pomoći u ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica”, navodi Schmidt.
Ističe da mu je premijer FBiH Nermin Nikšić podnio službenu Inicijativu za izmjene zabrane raspolaganja državnom imovinom, koja bi predvidjela izuzetke kojim omogućavaju realizaciju infrastrukturnih projekata.
