U četvrtak, 10. jula, dvojica visokopozicioniranih američkih diplomata doputovat će u Sarajevo. Brandon Hanrahan, vd. pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu, i njegov zamjenik Mark Fleming održat će kratki, protokolarni sastanak sa troje članova Predsjedništva BiH. A onda će, nasamo, u zgradi Predsjedništva, održati sastanak sa predsjedavajućom Željkom Cvijanović.
Kada je krajem maja bila u Washingtonu, Željka Cvijanović je imala nekoliko formalnih sastanaka sa američkim zvaničnicima. No, o jednom sastanku održanom u blizini Bijele kuće zbog kojeg je umalo zakasnila i na avion, Cvijanovićeva nije obavijestila javnost. A upravo je taj sastanak u direktnoj vezi sa zahtjevom zvaničnika State Departmenta da 10. jula nasamo razgovaraju sa Željkom Cvijanović, jednom od najbližih saradnica Milorada Dodika.
Prema informacijama Istrage, Amerikanci žele vidjeti Željku Cvijanović na čelu SNSD-a. Ali ne žele baš svi iz SNSD-a Željku Cvijanović za predsjednicu. Jedan od njih je Igor Dodik, sin aktualnog predsjednika Milorada Dodika. Igora Dodika podržava veći broj SNSD-obih zvaničnika koji obavljaju funkcije na državnom i entitetskom nivou. Među njima su ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić, državni zastupnici Sanja Vulić i Milorad Kojić. Na strani Željke Cvijanović su, pak, direktor Uprave za indirektno oporezivanje Zoran Tegeltija te biznismeni bliski SNSD-u poput Milana Milanovića Kaje.
Željka Cvijanović je, kako saznajemo, svojim saradnicima rekla da njen predsjednik može biti samo Milorad Dodik, ali ne i njegov sin Igor. I, upravo ovakvo stanje u SNSD-u, aktualni šef stranke i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik vidi kao svoju šansu. On je, naime, započeo pregovore sa dijelom međunarodne zajednice u koje je uključen i direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Almir Džuvo u vezi sa svojim “povlačenjem”. Dodik, naime, traži da svi procesi i istrage koje se vode protiv njega budu okončani u njegovu korist. U tom slučaju, on bi se povukao s mjesta predsjednika SNSD-a, a kormilo bi prepustio Željki Cvijanović. U skladu s tim dogovorom, protiv Dodika je, faktički, okončan slučaj koji se vodi zbog napada na ustavni poredak BiH. Nakon što ga je direktor OSA-e Almir Džuvo odvezao u Tužilaštvo, postupajuća tužiteljica Vedrana Mijović je predložila Sudu BiH ukidanje rješenja o određivanju pritvora Miloradu Dodiku koje je bilo na snazi protekla tri mjeseca i po kojem niko nije postupao.
Nakon što je uspješno realiziran dogovor u slučaju “državni udar”, Dodik sada, prema informacijama Istrage, insistira na ukidanju prvostepene presude Suda BiH u slučaju “neprovođenje odluka OHR-a”. Kao kompromisno rješenje sada se razmatraju tri opcije. Prva – da donošenje drugostepene presude protiv Dodika, zbog navodne kompleksnosti predmeta, bude odgođeno do daljnjeg. Druga, da prvostepena presuda kojom je Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja bude ukinuta pa da se “obnovljeni” postupak pred Apelacionim odjeljenjem odugovlači. I, teća opcija je da Dodik bude osuđen na godinu zatvora, ali da sigurnosna mjera sa šest godina bude smanjena na jednu godinu, što bi mu omogućilo da otplati kaznu zatvora, ali i politički angažman nakon izbora 2026. godine (pozicija premijera RS)
Međutim, izvori Istrage tvrde da bi Dodik u svemu ovome mogao iskoristiti sukobe unutar SNSD-a kako bi ostao na čelu stranke. Ukoliko bi eskalirao sukob Igora Dodika i njegove politička struktura sa jedne i Željke Cvijanović sa druge strane, Dodik bi ponovo predložio i “međunarodnim zvaničnicima” i lokalnim posrednicima da ostane predsjednik SNSD-a, ali da Željku Cvijanović ponovo predloži za članicu Predsjedništva BiH.
Istraga.ba je već objavila da postoje snimci razgovora predsjednika SNSD-a sa svojim advokatima tokom kojeg ga obavještavaju da je “jedna sutkinja završena”. Upravo ta sutkinja bliska je strukturama u Sarajevu koje su posredovale i u “rješavanju” predmeta “napad na ustavni poredak” u skladu sa Dodikovim interesima.
U Apelacionom vijeću Suda BiH koje odlučuje o Dodikovoj žalbi sjede – Amela Huskić (izvjestilac), Vesna Jesenković (predsjedavajuća Vijeća) i Hilmo Vučinić (član Vijeća). Ročište po žalbama održano je 12. juna. Drugostepena presuda još nije donesena.
