U istom periodu kada je cenzuriran film o Draganu Čoviću, rukovodstvo N1 televizije Sarajevo cenzuriralo je i film o rukom utjecaju u BiH, saznaje Istraga.ba.
Za razliku od filma o Draganu Čoviću koji je cenzuriran nakon montaže, film o ruskom utjecaju cenzuriran je tokom snimanja tako što rukovodstvo te televizije sa Amirom Zukićem na čelu naredilo obustavu snimanja. Do tog trenutka autor serijala Ispod površine, novinar Boris Brezo, već je bio snimio ili dogovorio snimanje nekoliko sagovornika o ovoj temi. Jedan od tih sagovornika je bio i dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo.
“Tačno je da je snimljena moja izjava, ali ne znam ništa o sudbini filma”, kazao nam je kratko profesor Turčalo.
Istraga.ba je kontaktirala i autora Borisa Brezu, ali on nije želio govoriti o ovoj temi, jer je već napustio N1 TV. Stoga smo bili primorani zatražiti stav direktora Zukića.
“Gospodine Zukiću, zbog čega N1 TV nije emitirala dokumentarni film o ruskim diplomatama u BiH”, glasilo je pitanje Istrage,
“Take dokumentarac”, odgovorio je Zukić, “nije urađen, pa kako nije urađen nije mogao biti ni emitiran. N1 je proizveo i emitirao niz TV priloga i intervjua o ruskom utjecaju u BiH, što i sam znaš, jer si vjerni gledatelj N1, na čemu ti zahvaljujem”.
“A da li je”, nastavili smo s pitanjima, “bio u pripremi takav dokumentarac? Nekoliko ljudi nam je potvrdilo da su bili sagovornici i da njihove izjave nisu emitirane”.
“Da. Snimljene izjave su emitirane u tekućim emisijama N1, a sagovornici koje pominješ gostovali su u našem programu i govorili o ruskom utjecaju”, potvrdio je Zukić za Istraga.ba.
U filmu op ruskom utjecaju su, kako saznajemo, trebale biti obrađene teme koje se odnose na dolazak ruskih diplomata u BiH, kao i plinska problematika, odnosno izgradnja južne interkonekcije. Za potrebe filma bilo je planirano snimanje analitičara poput Zlatka Hadžidedića, Zijada Bećirovića, te novinara BIRN-a koji su istraživali priču o ruskim diplomatama u BiH. Međutim, prije nego što su sva snimanja realizovana, Zukić je naredio da dalje snimanje obustavi, a cijeli serijal Ispod površine – ukine. Autor serijala Boris Brezo je ubrzo napustio N1 i prešao na UNA TV.
Podsjetimo, početkom januara zagrebački NACIONAL je je objavio da je N1 BiH, bosanskohercegovačka podružnica jedne od najvjerodostojnijih televizija u regiji, prvi put u svojoj povijesti podlegao autocenzuri: bosanskohercegovačka redakcija N1 u rujnu je “bunkerirala” svoju već snimljenu istraživačku emisiju o predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, objavio je zagrebački Nacional u svom današnjem izdanju.
Riječ je, kako je objavio autor Boris Pavelić, bez ikakve sumnje, o uređivačkom propustu kakav se na N1 BiH ne pamti, a koji biva još i težim kada se zna da je, s cenzurom emisije o Čoviću ukinut i cijeli dotad vrlo uspješan istraživački serijal “Ispod površine” u sklopu kojega je spomenuta emisija i snimljena, i to usprkos činjenici da su prethodne emisije tog serijala o Miloradu Dodiku ili smijenjenom direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmanu Mehmedagiću, na primjer – doživjele visoku gledanost i pohvale kako gledateljstva tako i uredništva i uprave N1 BiH.
“Nakon što je glavni urednik Nacionala Berislav Jelinić u kolovozu dao izjavu bosanskohercegovačkoj redakciji N1 televizije za emisiju o Draganu Čoviću, Nacional je želio doznati zašto taj rad nije objavljen ni tri mjeseca nakon predviđenog emitiranja u rujnu. Autor serijala i emisije Boris Brezo potvrdio je Nacionalu da je emisija snimljena, ali nije emitirana, no odbio je iznijeti pojedinosti slučaja. Nacional je zato proteklog tjedna razgovarao s više izvora s televizije N1 BiH, koji su željeli ostati anonimni, ali i s ostalim sugovornicima u toj nikad objavljenoj emisiji. Riječ je, doznali smo, o emisiji u kojoj je autor, na temelju dostupnih sudskih i službenih dokumenata i izjava relevantnih sugovornika – političara, novinara i politologa – istražio i analizirao pravosudne, političke i moralne kontroverze te političku moć predsjednika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragana Čovića, najmoćnijeg hrvatskog političara u BiH te jednog od najmoćnijih političara u susjednoj zemlji. Nije bila riječ o istraživačkoj emisiji u doslovnom smislu, jer se u njoj ne otkrivaju nove informacije i ne iznose nedokazane indicije koje bi mogle biti predmet sudskih tužbi: riječ je o sažimanju i preglednom ali informativnom prikazu poznatih, ali rjeđe spominjanih detalja Čovićeve političke karijere koju prate brojne kontroverze: autor je, na primjer, podsjetio kako su u jednom od više sudskih predmeta protiv Dragana Čovića, nakon što je nepravomoćno osuđen na pet godina zatvora, sudski dokazi misteriozno nestali u prijevozu iz zgrade Suda BiH u zgradu kantonalnog tužiteljstva, pa je oslobođen zbog nedostatka dokaza; emisija se bavila i činjenicom da je tužitelj Zdenko Kovač u jednom predmetu protiv Čovića optužnicu napisao nakon što je nastupila zastara, pa je takva optužnica, naravno, na sudu odbačena – a danas je isti taj Zdenko Kovač glavni tužitelj u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Neobjavljena emisija o Čoviću bavila se i aktualnom temom energetskih odnosa u BiH, takozvanom “južnom interkonekcijom”, odnosno, osnivanjem tvrtke koja bi ubuduće, nakon što bude izgrađena potrebna infrastruktura, trebala voditi lukrativan posao uvoza plina s krčkog LNG terminala u BiH preko većinski hrvatskih područja te zemlje. Emisija o Draganu Čoviću, dokazuje Nacional, produkcijski je bila kvalitetnija od svih dosadašnjih pa se cijela redakcija N1 BiH televizije radovala njezinu objavljivanju, tim više što je prethodna istraživanja tog serijala o najvećim kontroverzama u BiH gledateljstvo primalo s velikim interesom i pohvalama”, piše Nacional.
