Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) sa žaljenjem je saopćila da novi granični prelaz između Bosne i Hercegovine i Hrvatske kod Bosanske Gradiške neće biti otvoren.
Upravni odbor UIO nije usvojio izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji pa tako ni novi prelaz, zvanično „Gradiška Novi Most – Gornja Varoš“, ne može ni biti otvoren. Na svečano otvaranje krajem sedmice trebao je doći i premijer Hrvatske Andrej Plenković, pa presjeći vrpcu zajedno s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.
Podsjećamo, Upravni odbor neophodnu odluku nije usvojio jer je član-ekspert Zijad Krnjić, stručni predstavnik Vlade Federacije u ovom tijelu, odbio glasati jer Odbor ne održava redovne sjednice. Na tim sjednicama bi se moralo raspravljati o novoj raspodjeli prihoda od PDV-a i drugih dadžbina – ali ministri iz RS-a to odbijaju jer sadašnji raspored pogoduje njima a šteti Federaciji.
Krnjić je tako pokvario još jedno zajedničko slavlje hrvatskog i bosanskohercegovačko HDZ-a, dvije stranke s jednom suštinom, koje upravljaju nekim od ključnih sektora i u Bosni i Hercegovini.
Ovakav prelaz ne odgovara ni RS
Pozivajući se na brigu za građane i privrednu zajednicu, UIO poziva upravo „Vladu Federacije BiH da se hitno uključi u rješenje ovog problema, budući da je ekspert u Upravnom odboru UIO g. Zijad Krnjić imenovan od strane pomenute Vlade“.
Navodeći da u Gradišci granicu godišnje pređe oko četiri miliona putnika i preko milion vozila, naglašavaju da je otvaranje novog prelaza, spojenog sa modernim cestama, važno i za građane Federacije.
Dok je Krnjić, po drugi put, odbijao pristati na svojevrsnu iznudu, ministri i privrednici iz Republike Srpske su na sastanku u Vanjskotrgovinskoj komori rasvijetlili su dublji aspekt problema prelaza u Bosanskoj Gradišci.
Naime, sadašnji prelaz u Bosanskoj Gradišci je, uz Bijaču u Hercegovini, jedan od dva BIP (border inspection post – granični kontrolni punkt). Jedino preko ovih prelaza se može prometovati roba koja podliježe veterinarskim, fitosanitarnim i plaćanju akciza. Novi granični prelaz bio bi privremeni, beskoristan za izvoz.
„Više od 90 posto roba koje podliježu fitosanitarnom i veterinarskom nadzoru ide upravo preko Gradiške, što izaziva zabrinutost“, kazao je jučer u Komori državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac (SNSD).
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić je naglasio da se u posljednjih 10-ak godina vanjskotrgovinska razmjena udvostručila a da je broj graničnih prelaza ostao gotovo isti.
„Imamo samo dva granična prelaza sa svim inspekcijskim i sanitarnim službama, a više od 90 posto roba ide preko Gradiške, koja je žila kucavica bh. ekonomije“, naglasio je Egrlić, prenijela je FTV.
Prema njegovim riječima, privreda BiH godišnje trpi štetu od oko milijardu KM zbog dugih čekanja na granicama, koja u turističkoj sezoni znaju trajati i do četiri sata. Posebni problemi postoje u Brčko distriktu BiH, gdje most nije u funkciji za robni promet, kao i na prelazima prema Srbiji i Crnoj Gori.
Ni predstavnici Privredne komore RS nisu oduševljeni novim prelazom u Bosanskoj Gradišci.
Postupajući po velikom broju zahtjeva svojih članica, PK RS je uputila Vladi RS, UIO, državnim ministarstvima saobraćaja, vanjskih poslova te Vijeću ministara inicijativu za zadržavanje sadašnjeg statusa graničnog prelaza Gradiška – Stara Gradiška (prve kategorije) i njegovu primjenu i na novi zajednički prelaz preko novoizgrađenog mosta.
Komora smatra da je ovaj prelaz od presudnog značaja za privredu zapadnog dijela Republike Srpske i BiH, gdje posluje veliki broj izvozno orijentisanih kompanija.
„Bilo kakvo umanjenje statusa prelaza i ograničavanje transporta roba preko novog mosta dovelo bi do povećanja troškova poslovanja, smanjenja izvoznih kapaciteta, pada konkurentnosti domaće privrede, kao i smanjenog interesovanja stranih investitora“, saopćila je Privreda komora RS.
Privremeno po želji Hrvatske
Privremeni granični prelaz, dakle, ne bi uopće imao istu funkciju i mogućnosti kao sadašnji BIP Bosanska Gradiška – Stara Gradiška.
Most kod novog prelaza RS je izgradila još prije pet godina, a Republika Hrvatska je uporno otezala kompletiranje izgradnje ceste sa svoje strane.
Ovaj prelaz također otvara i pitanje međudržavnog ugovora o granicama između Bosne i Hercegovine i Hrvatske: pošto Hrvatska odbija ugovor o graničnim prelazima, nemoguće je otvarati stalne, redovne granične prelaze.
Privremeni prelazi se otvaraju na osnovu niza specifičnih odluka, mogu se koristiti na određeno vrijeme, u jasno definisanom obimu i za definisane potrebe. Među tim odlukama ključno je rješenje Ministarstva sigurnosti. Na čelu ovog ministarstva je, nakon smjene Nenada Nešića, HDZ-ovac Ivica Bošnjak.
Govoreći o problemu ovog graničnog prelaza, ministar Košarac kazao je da postoji jedinstven stav o potrebi otvaranja novih BIP-ova i da će Mješovita komisija u narednim sedmicama raspravljati o tom pitanju prilikom formulacije međunarodnog ugovora između BiH i Hrvatske.
“Evropska unija treba da nas tretira kao partnere, a ne kao puke izvršioce ambicija bilo koje zemlje članice”, naglasio je Košarac.
Predsjednik Mješovite komisije za praćenje provođenja ugovora između BiH i Republike Hrvatske Zlatko Vranješ potvrdio je da su započeti razgovori o novom ugovoru o graničnim prijelazima između BiH i Hrvatske.
“Spremni smo na otvaranje pet do šest novih kontrolnih punktova, a neki prijelazi koji su do sada bili putnički, biće pretvoreni u međunarodne”, dodao je Vranješ.
Odgovor.ba
