U dokumentu BH Telecoma, kojeg objavljujemo, javnog preduzeća u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, jasno se vidi kome zapravo pripadaju milionski budžeti za oglašavanje. Na osnovu javnog poziva za 2025. godinu, većina ugovora za vanjsko oglašavanje dodijeljena je firmama iz Banje Luke, dok su kompanije iz Sarajeva, glavnog grada države i centra Federacije, svedene na gotovo simbolično prisustvo.
Od ukupno osam firmi koje su potpisale ugovore s BH Telecomom, tri dolaze iz Sarajeva – City Mark Plus d.o.o., Max Media d.o.o. i Tapgset d.o.o., tri iz Banje Luke – Info Media Group d.o.o., Metromedia d.o.o. i Nova oprema d.o.o. Ugovor je potpisan i s jednom javnom firmom, JP Međunarodni aerodrom Sarajevo. Posebno je zanimljivo da se Metromedia d.o.o. pojavljuje u Sarajevu i Banjoj Luci, a jedan od osnivača sarajevske firme je Svetoljub Lović iz Beograda, što ukazuje na povezanost s banjalučkom firmom istog imena.
Uslovi iz javnog poziva bili su izuzetno zahtjevni. Ponuđači su morali dokazati da mogu ponuditi preko 50 raspoloživih City Light površina, LED oglašavanje na više lokacija, više od 100 billboard površina, kao i velike formate oglašavanja poput superboarda, megaboarda i wallscapea u gradovima kao što su Sarajevo, Tuzla, Mostar, Banja Luka i Zenica. Također je traženo oglašavanje putem banderola, kao i unutar i na vanjskoj površini vozila javnog gradskog saobraćaja – autobusa, tramvaja i trolejbusa – u većim gradovima širom BiH, te oglašavanje na tramvajskim stajalištima.
Poznato je da je Info Media Group iz Banje Luke već ranije uspostavila prisustvo u Sarajevu, posebno unutar sistema GRAS-a, koristeći LED ekrane i oglasni prostor u vozilima, navodno zahvaljujući podršci pojedinih političkih struktura, među kojima se posebno ističe SDP.
Ovakva raspodjela sredstava nije samo simbolična. Firmama iz Republike srpske ide najveći dio budžetskog kolača, dok su firme iz Sarajeva i Federacije marginalizirane, iako BH Telecom ima sjedište upravo u Federaciji i najveći dio prihoda ostvaruje na njenom teritoriju. Dodatnu zabrinutost izaziva i činjenica da su potpuno izostavljene neke od najpoznatijih i najjačih oglašivačkih kompanija iz Federacije, poput Europlakata i drugih, koje godinama aktivno učestvuju u ovakvim postupcima.
U dokumentaciji BH Telecoma ne postoje podaci o načinu bodovanja, ocjenjivanja ponuda niti obrazloženja zašto su izabrane baš ove firme. Odsustvo transparentnosti ozbiljno kompromituje integritet samog procesa i otvara prostor za sumnje u regularnost i potencijalne političke utjecaje.
Zabrinjava i to što se sve dešava pod potpisom generalnog direktora BH Telecoma, Amela Kovačevića (NIP), koji se u javnosti često predstavlja kao branitelj državnih i bošnjačkih interesa. Međutim, kada se dijele milioni konvertibilnih maraka iz javnog budžeta, oni završavaju u firmama iz entiteta čiji politički lideri već godinama negiraju suverenitet Bosne i Hercegovine.
Na kraju ostaje ključno pitanje da li BH Telecom djeluje u interesu građana Federacije BiH, koji ga pune svojim novcem, ili u interesu privatnih i politički povezanih struktura iz entiteta Republike srpske? Ovo pitanje više nije samo ekonomske prirode. Ono je i političko, i moralno, i pravno.
(NAP)
